Druga rasprava na temu izrade Okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske

Druga rasprava na temu izrade Okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske

Druga radionica na temu izrade okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske je održana 20. prosinca 2012. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore. Radionica, koju su zajednički organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP), okupila je veliki broj sudionika i predstavnika iz različitih područja – ministarstva, agencija, instituta i nevladinih organizacija. Hrvatska se obvezuje izraditi Strategiju nisko-ugljičnog razvoja kao dio obveze prema Europskoj Uniji (EU) i Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja potiče države da pripreme nisko-ugljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija u duhu održivog razvoja. Na radionici su predstavljena iskustva i rezultati s nacionalnih konzultacija i dan je pregled predloženih mjera za nisko-ugljični razvoj Hrvatske. Moderator radionice je bio Mladen Iličković, novinar HRT-a i urednik Eko zone.

Skupu se uvodnim govorom obratila Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. „Izradu Strategije niskougljičnog razvoja vidimo kao priliku za identificiranje i promoviranje modela „trostruke dobiti“ – odnosno rješenja koja istovremeno utječu na okolišne prijetnje izazvane klimatskim promjenama te potiču gospodarski razvoj i društvenu jednakost. U vrijeme kada zastarjeli modeli razvoja više ne djeluju i prijete opstanku budućih generacija, razvoj u zelenom smjeru postaje jedina opcija. Istraživanja UNDP-a pokazuju da je kroz projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije moguće generirati 80.000 novih poslova koji će pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Uvjerena sam da zajedno možemo stvoriti zelenu ekonomiju i poslužiti kao primjer drugima.“ istaknula je Vinton.

Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora, pozdravila je skup ispred Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U svom izlaganju se osvrnula na međunarodne klimatske pregovore, koji su nedavno održani u Dohi u Kataru, i koji su ponovno pokazali koliko je teško doći do globalnog dogovora među državama. Vlade su odlučile da će duljina drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola biti 8 godina (2013 - 2020.) te su usuglašeni pravni zahtjevi koji će omogućiti nastavak Kyotskog protokola. Istaknula je da će Hrvatska ispuniti svoje obveze prema Kyotu za razdoblje 2008.-2012. i smanjiti emisije stakleničkih plinova za 5% u odnosu na 1990. godinu, te da će kao skorašnja članica Europske unije sudjelovati u drugom obvezujućem razdoblja Kyotskog protokola.

U Rio de Janeiru je u lipnju održana Konferencija o održivom razvoju na kojoj je usvojen dokument u 5 poglavlja 'Budućnost kakvu želimo', a jedno od poglavlja se odnosi i na zeleno gospodarstvo. Dokument je u svom izlaganju predstavila Branka Pivčević Novak, voditeljica Odjela za opću politiku zaštite okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Mladen Domazet i Branko Ančić, iz Instituta za društvena istraživanja, su u svom izlaganju prikazali rezultate ankete u okviru programa International Social Survey Program (ISSP). ISSP je najstariji međunarodni istraživački komparativni program u kome sudjeluje 48 zemalja iz cijelog svijeta, među njima i Hrvatska. Temeljem rezultata ankete zaključili su da Hrvatska ima dobre preduvjete za promjenu orijentacije prema održivim praksama uz održavanje viših razina razvijenosti, jer polazi sa višeg stupnja razvijenosti, a relativno nižeg ekološkog troška.

Rad na izradi okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja prezentirao je Robert Pašičko iz UNDP-a, voditelj projekta. Naglasio je da su multisektorski pristup, povezanost s drugim razvojnim strategijama i visoka politička podrška ključni u procesu izrade strategije. Istaknuo je važnost holističkog planiranja u izradi strategije kako bi se identificirale mjere koje doprinose razvoju gospodarstva, okoliša i društva. Kao uspješan primjer modela „trostruke dobiti“ naveo je projekt poticajne stanogradnje u Koprivnici gdje su zgrade sagrađene po modelu pasivne gradnje („šparne hiže“) za socijalno ugrožene obitelji.

Vladimir Jelavić, glavni angažirani stručnjak na izradi strategije, prikazao je da je tehnički moguće postići cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 80% do 2050. godine, uz postojeće i predvidive tehnologije. Niskougljična vizija Hrvatska moguća je uz: povećanje energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije (vjetar i solarna energija najviše), daljnju primjenu fosilnih goriva uz odvajanje i skladištenje ugljika (CCS tehnologija), izgradnju sustava za pohranu energije, razvoj mreža za decentralizirane sustave, korištenje biogoriva i električnih vozila u prometu, pošumljavanje i održivo gospodarenje šumama, značajne promjene u poljoprivredi, naglasak na 'decoupling' odnosno razdvajanje rasta BDP-a od emisija stakleničkih plinova.

Zoran Kordić, koordinator aktivnosti na izradi strategije u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, prikazao je učinke niskougljičnih mjera na indikatore održivog razvoja. Istaknuo je da bi ovakav holistički prisup u sagledavanju mjera trebao osigurati model „trostruke dobiti“, a ne nužno samo gospodarski rast. Irena Smojver i Zlatko Salahović, iz UNDP-a, su predstavili okolišne, ekonomske i društvene indikatore koji bi se mogli pratiti u okviru strategije sa pregledom izvora praćenja tih indikatora.

Na panel raspravi o mogućnostima financiranja mjera za niskougljični razvoj Hrvatske sudjelovali su: Ana Maria Boromisa (Institut za međunarodne odnose), Davor Vešligaj (angažirani stručnjak na izradi Strategije), Višnja Grgasović (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode), Hrvoje Sučić (Hrvatska banka za obnovu i razvoj), Neven Duić (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Igor Matutinović (GfK Hrvatska).

Donosimo pregled nekih od važnijih izjava tokom moderirane diskusije:

Društvena inercija je obično prepreka u ostvarivanju tehničkih ciljeva. Problem održivog razvoja je problem društvene sfere. - Igor Matutinović, GfK Hrvatska
Prijelaz na niskougljične tehnologije je i ekonomski isplativ. – Neven Duić, FSB
Subvencije na fosilna goriva su i do 10 puta veće nego one za obnovljive izvore energije, a u Hrvatskoj se 5-6% BDP-a odnosi na subvencije u energetici. - Neven Duić, FSB
Za 'veće' projekte postoji model tzv. klubskog kreditiranja koje znači podjelu rizika s poslovnim bankama (pimjer je VE Končar koju zajednički financiraju HBOR i Zaba). – Hrvoje Sučić, HBOR
Cijena ugljika je definirana političkim odlukama i snažno utječe na daljnji razvoj niskougljičnih tehnologija. - Davor Vešligaj
Postoji nekoliko pretpostavki za 'zeleni rast' Hrvatske: recikliranje, klaster proizvodnje hrane i klaster u proizvodnji obnovljivih izvora energije. - Igor Matutinović, GfK Hrvatska
Solarni sustavi generiraju nova radna mjesta u smislu instaliranja i održavanja tih sustava, dok je ugljen je nešto što 100% uvozimo. - Neven Duić, FSB
U kreditiranje projekata obnovljivih izvora energije za 2011. i 2012. HBOR je uložio oko 740 mil kn. a u najavi je 1,7 mlrd kn novih projekata. - Hrvoje Sučić, HBOR
Onečišćivači će smanjivati emisije do točke kada gubitak profita zbog smanjenja dodatne jedinice postane veći od cijene koju će platiti za emisiju te iste jedinice. – Davor Vešligaj
Darovnica iz Programa Europske komisije za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije namijenjena krajnjim korisnicima iznosi do 15% od odobrenog iznosa kredita i koristi se za umanjenje glavnice kredita. – Hrvoje Sučić, HBOR
Financijska sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi uplaćuju se na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i koristiti će se za financiranje niskougljičnih mjera. – Višnja Grgasović, MZOIP
Kohezijski fondovi Europske unije su prilika za financiranje niskougljičnih mjera. – Višnja Grgasović, MZOIP

Popis sudionika

Prezentacije: