6. sektorska radionica: Zgradarstvo

26.10.2012. 

6. sektorska radionica: Zgradarstvo

Sektorska radionica za zgradarstvo, šesta u nizu u sklopu izrade Okvira za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS), održana je 26. listopada u prostorijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode otvorila je radionicu kratkim izlaganjem u kojem je istaknula osnovne ciljeve Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola. Do kraja 2012. članice su obavezane na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 5%.

Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra za prostorno uređenje, upoznala nas je s trenutnim stanjem potrošnje energije u zgradarstvu, ciljevima i planovima za budućnost. Naglasila je kako je cilj do 2020. godine povećati udio energije dobivene iz obnovljivih izvora za 20%, a ujedno i smanjiti ukupnu potrošnju za 20%. Kako bi se ti planovi ostvarili, biti će potrebno mijenjati zakone i poboljšati postojeće pravilnike. Dan je nakon toga pregled novih aktivnosti, uredbi i pravilnika koji su ili već doneseni ili u procesu donošenja, a koji bi trebali omogućiti razvoj energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Također, spomenut je i potencijal otvaranja novih zelenih poslova u ovom sektoru.

Robert Pašičko iz UNDP-a iznio je osnovne informacije o Projektu 'Okvir za izradu strategije nisko-ugljičnog razvoja RH'. Istaknuti su primjeri zemalja koje su među prvima počele raditi s niskougljičnim razvojem i kod kojih implementacija prati izradu LEDS-a konkretnim ulaganjima u 'zeleni' razvoj.

Vladimir Jelavić iz Ekonerg-a, vodeći stručnjak na projektu, u svojem izlaganju govorio je o trendovima emisija iz sektora energetike u RH, te kako zgradarstvo sudjeluje u tim emisijama. Naglasio je da je trenutna emisija stakleničkih plinova RH ispod dodijeljene kvote, te kako su energetska postrojenja i transport najveći emiteri stakleničkih plinova.

Željka Medven iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ukratko je prezentirala mogućnosti financiranja iz EU fondova i natječaja u sektoru zgradarstva (ELENA, JASPERS, EEEF, JESSICA, SETIS, IEE…). U sadašnjoj Financijskoj perspektivi (2007. – 2013.) za sektor zgradarstva budžet iznosi 10 mld. Eura, dok će u sljedećoj Financijskoj perspektivi budžet biti osjetno veći, oko 17 mld. Eura.

Nakon prezentacija i kratke pauze, sudionici su sudjelovali u izradi SWOT analize za sektor zgradarstva.

Nakon 'SWOT' analize, uslijedila je izrada zajedničke vizije sektora zgradarstva u 2050. godini.

VIZIJA SEKTORA ZGRADARSTVA DO 2050. GODINE

  • Pasivne, niskoenergetske zgrade, smanjena emisija CO2
  • Postizanje zadanih ciljeva, osmišljavanje dodatnih programa (ostvariti postavljene ciljeve)
  • Podignuta društvena svijest o korištenju i proizvodnji energije u zgradama
  • Razvijena industrija i sektor usluga baziran na energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije

Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:

  1. Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada (prozori, krovovi, zidovi)
  2. Energetski učinkoviti električni uređaji i uredska oprema
  3. Energetski učinkovita rasvjeta
  4. Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja
  5. Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje
  6. Obnovljivi izvori:
    - Fotonaponske ćelije
    - Sunčevi toplinski sustavi
    - Biomasa
    - Geotermalna energija
    - Bioplin
    - Toplinske pumpe
    - Biorazgradivi dio otpada
  7. Individualno mjerenje potrošnje, sustavi pametnog upravljanja zgradom

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

 
  1. Poticaji za primjenu mjera energetske učinkovitosti na postojećim zgradama (višestambenim i kućanstvima)
  2. Energetska certifikacija zgrada
  3. Potpora upraviteljima i vlasnicima višestambenih zgrada za provedbu mjera (kroz pričuvu i/ili ESCO)
  4. Tarife za poticanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije
  5. Tarife za poticanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji toplinske energije
  6. Propisivanje minimalnog udjela obnovljivih izvora u višestambenim javnim zgradama
  7. Tarife za poticanje kogeneracije
  8. Energetska obnova javnih zgrada ESCO modelom
  9. Standardi energetske učinkovitosti u javnoj nabavi
  10. Postrožavanje regulative iz područja graditeljstva
  11. Poticanje primjene sustava upravljanja energetikom zgrada
  12. Nacionalni plan i program provedbe za gradnju novih zgrada blizu nulte energetske potrošnje
  13. Tržišna cijena energenata
  14. Potpora gradovima za razvoj i implementaciju inteligentnih sustava
  15. Takse za emisiju CO2 i uključivanje troškova zaštite okoliša u cijenu energije
  16. Promidžba za promjenu svijesti i navika
  17. Zabrana korištenja energetski neučinkovitih rješenja
  18. Označavanje energetski učinkovitih proizvoda
  19. Usavršavanje i edukacija
  20. Odvajanje prihoda javnih energetskih poduzeća od prodaje energije

Prisutni sudionici su tada imali priliku ocijeniti moguće mjere. Većina glasova se grupirala oko sljedećih mjera:

  1. Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada
  2. Energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja
  3. Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje (sve stroži standard)
  4. Individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pametnog upravljanja zgradom
  5. Obnovljivi izvori – sunčevi toplinski sustavi

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocjenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocjene »+3« ), pri čemu je ocjena »0« označavala neutralni utjecaj.

Prezentacije: