Prilagodba klimatskim promjenama

Prilagodba klimatskim promjenama je proces u kojem se propitkuju, nalaze i primjenjuju rješenja kako bi se smanjila ranjivost ljudi, gospodarstva, infrastrukture i prirodnih sustava na sadašnje kao i očekivane posljedice klimatskih promjena.


Međunarodna politika za prilagodbu klimatskim promjenama


Pariški sporazum

Pariški sporazum (engl. Paris Agreement) predstavlja globalni okvir za odgovor na klimatske promjene. Njime je utvrđen cilj zadržavanja porasta globalne prosječne temperature znatno ispod 2 C u odnosu na predindustrijske razine, uz ulaganje napora da se porast ograniči na 1,5 C. Člankom 7. utvrđen je globalni cilj prilagodbe, koji obuhvaća jačanje sposobnosti prilagodbe i otpornosti te smanjenje ranjivosti na klimatske promjene.

Provedba Pariškog sporazuma prati se, među ostalim, kroz globalni pregled napretka (Global Stocktake). Prvi pregled zaključen je na COP28 u prosincu 2023. godine donošenjem Odluke 1/CMA.5, a drugi pregled odvija se od 2026. do 2028. godine.

Republika Hrvatska sudjeluje u međunarodnim pregovorima i periodično izvješćuje o klimatskim politikama i napretku uključujući i što poduzima na temu prilagodbe klimatskim promjenama. Osmo nacionalno izvješće te Peto dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske dostavljeni su u Tajništvo UNFCCC-a 20. ožujka 2024., a Prvo dvogodišnje izvješće o transparentnosti - BTR1 31. prosinca 2024. godine.
 

Međuvladin panel o klimatskim promjenama

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) međunarodno je tijelo za procjenu znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama. Osnovali su ga 1988. Svjetska meteorološka organizacija i Program Ujedinjenih naroda za okoliš. IPCC procjenjuje dostupnu znanstvenu, tehničku i društveno-ekonomsku literaturu; ne provodi vlastita istraživanja, mjerenja ni klimatsko modeliranje. Izvješća prolaze višestupanjski postupak stručne i vladine recenzije te predstavljaju važnu znanstvenu podlogu za javne politike, ali ne propisuju konkretne političke mjere.

Izvješće Radne skupine II. „Klimatske promjene 2022.: utjecaji, prilagodba i ranjivost“ obrađuje utjecaje na ekosustave i ljudske zajednice, ranjivost te sposobnosti i ograničenja prilagodbe. Zaključci Šestog ciklusa objedinjeni su u Sinteznom izvješću „Klimatske promjene 2023.“. IPCC trenutačno provodi Sedmi ciklus procjene.

Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine

Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine utvrđuje 17 ciljeva održivog razvoja. Cilj 13. odnosi se na hitno djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica, uključujući jačanje otpornosti i sposobnosti prilagodbe te uključivanje klimatskih mjera u politike i planiranje.
 

Politika Europske unije za prilagodbu klimatskim promjenama

Pravni okvir Europske unije

Europska unija je postavila za cilj poboljšavanje kapaciteta za prilagodbu, jačanje otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene u skladu s člankom 7. Pariškog sporazuma (Europskim zakonom o klimi, Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime te poduzima brojne zakonodavne i ne zakonodavne mjere prilagodbe klimatskim promjenama na jačanju otpornosti na klimatske promjene.

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. godine

Europska komisija donijela je 24. veljače 2021. godine Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene“. Dugoročna je vizija da Europska unija do 2050. godine postane klimatski otporno društvo, u potpunosti prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena.

Strategija je usmjerena na četiri glavna smjera djelovanja:
  • pametniju prilagodbu, utemeljenu na pouzdanim podacima, znanju i upravljanju neizvjesnošću;
  • sustavniju prilagodbu, uključivanjem klimatske otpornosti u sva relevantna područja politika i razine upravljanja;
  • bržu prilagodbu, ubrzavanjem razvoja i provedbe konkretnih rješenja;
  • jačanje međunarodnog djelovanja u području prilagodbe i klimatske otpornosti.

U okviru sustavnije prilagodbe ističu se tri međusektorska prioriteta:
  • uključivanje prilagodbe u makrofiskalnu politiku;
  • primjena prirodnih rješenja za prilagodbu;
  • jačanje lokalnih mjera prilagodbe.


Razvoj politike nakon 2021. godine

Europska agencija za okoliš objavila je u ožujku 2024. godine prvu Europsku procjenu klimatskih rizika - EUCRA. Njezini nalazi poslužili su kao podloga za Komunikaciju Europske komisije o upravljanju klimatskim rizicima iz 2024. godine, kojom su utvrđeni smjerovi za bolje upravljanje klimatskim rizicima i jačanje otpornosti sektorskih politika.

Europska komisija tijekom 2026. godine priprema integrirani okvir za europsku klimatsku otpornost i upravljanje rizicima, kojim se namjerava dodatno ojačati provedba Strategije iz 2021. godine i uspostaviti usklađeniji pristup klimatskoj otpornosti i pripravnosti. Donošenje okvira očekuje se u drugoj polovici 2026. godine. U tijeku je i izrada EUCRA-e 2, čija je objava planirana za 2028. godinu, a koja će detaljnije analizirati složene i regionalne klimatske rizike za Europu te, uz njihovu procjenu, obuhvatiti mogućnosti prilagodbe, spremnost politika, nadležnosti i financiranje kako bi se jasnije utvrdili prioriteti za djelovanje.


Climate-ADAPT

Climate-ADAPT europska je platforma znanja koja objedinjuje informacije o klimatskim rizicima, politikama, službenom izvješćivanju i provedbi prilagodbe na razini EU-a, država, regija i gradova. Profili država EU-a omogućuju pregled službeno prijavljenih nacionalnih politika i mjera, upravljanja, dobrih praksi i baza znanja.

Platforma uključuje Europski opservatorij za klimu i zdravlje te Europski preglednik podataka o klimi, koji omogućuje interaktivan pristup klimatskim pokazateljima temeljenima na podacima Copernicusove usluge za klimatske promjene. Za pregled satelitskih podataka dostupan je i Copernicus preglednik.


Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju

Sporazum gradonačelnika EU-a podupire gradove i općine u planiranju, provedbi i praćenju djelovanja u području ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe i energetskog siromaštva. Potpisnici izrađuju Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) te izvješću o njihovoj provedbi.


Nacionalna izvješćivanja o prilagodbi klimatskim promjenama

Republika Hrvatska ima obvezu izvješćivati o tome što poduzima na temu prilagodbe klimatskim promjenama uključujući:
  • glavne ciljeve prilagodbe i institucionalni okvir;
  • klimatske projekcije, vremenske ekstreme, utjecaje, ranjivost i klimatske rizike;
  • sposobnost prilagodbe;
  • planove, strategije i provedena ili planirana djelovanja;
  • okvir praćenja i evaluacije;
  • napredak u provedbi, dobre prakse i promjene u upravljanju.
Zadnje dvogodišnje izvješće prema Europskoj komisiji: Izvješće iz 2025. godine.


Nacionalna politika za prilagodbu klimatskim promjenama


Zakonodavni i strateški okvir

Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj 67/25) je propisalo dugoročni cilj postizanja otpornosti na klimatske promjene. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije koordinira politiku prilagodbe te je središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj.

Temeljni nacionalni strateški dokument je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20), koju je Hrvatski sabor donio 7. travnja 2020. godine. Strategija ostaje na snazi do donošenja nove strategije.


Povezani strateški i provedbeni dokumenti

 
NECP je provedbeni dokument Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske koji kroz pet dimenzija Energetske unije, uključujući dekarbonizaciju i energetsku sigurnost, definira politike i mjere za ostvarenje klimatskih i energetskih ciljeva. Povezanost s prilagodbom klimatskim promjenama ostvaruje se kroz mjere koje istodobno smanjuju emisije stakleničkih plinova i jačaju otpornost energetskog sustava, infrastrukture i drugih ranjivih sektora na klimatske rizike.

 

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama

Vizija Strategije je „Republika Hrvatska otporna na klimatske promjene“, a njezini su ciljevi smanjenje ranjivosti prirodnih sustava i društva, povećanje sposobnosti oporavka nakon klimatskih događaja te iskorištavanje mogućih pozitivnih učinaka klimatskih promjena.

Strategija sadržava klimatske projekcije za Hrvatsku, procjenu klimatskih rizika i ranjivosti, prioritetne mjere prilagodbe, smjernice za znanstvena istraživanja, procjenu potrebnih financijskih sredstava te okvir za praćenje i vrednovanje provedbe. Provodi se kroz akcijske planove koji definiraju konkretne mjere, nositelje, rokove i izvore financiranja.
 


Klimatske projekcije

Projekcije su izrađene za razdoblja 2011. - 2040. i 2041. - 2070. u odnosu na referentno razdoblje 1971. - 2000., prema scenarijima RCP4.5 i RCP8.5. Temelje se na regionalnom klimatskom modelu RegCM razvijenom na sustavu HPC VELEbit te uključuju analizu 20 klimatskih varijabli. Rezultati pokazuju nastavak porasta temperature zraka, češće i intenzivnije toplinske ekstreme, promjene u količini i raspodjeli oborina, smanjenje snježnog pokrova te porast razine mora. Uz osnovne projekcije prostorne rezolucije 50 km izrađene su i detaljnije projekcije rezolucije 12,5 km koje omogućuju precizniji prikaz klimatskih promjena na regionalnoj razini.

Klimatsko modeliranje

Dodatak klimatsko modeliranje


Ranjivi sektori i mjere prilagodbe

Strategija obuhvaća osam prioritetnih sektora - vodne resurse, poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i akvakulturu, bioraznolikost, energetiku, turizam te zdravlje i zdravstvo - te dva međusektorska područja: prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima. Za povećanje otpornosti identificirano je 85 mjera prilagodbe, od kojih su 83 sektorske i dvije opće mjere. Odabir prioritetnih sektora temelji se na Izvještaju o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (2017.), koji je poslužio kao stručna podloga za izradu Strategije.
 

Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

Strategija se provodi putem akcijskih planova za petogodišnja razdoblja. Akcijskim planom utvrđuju se prioritetne mjere i aktivnosti, nositelji i sunositelji provedbe, rokovi, pokazatelji, izvori financiranja i način praćenja. Akcijski plan na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije donosi Vlada Republike Hrvatske, u skladu s člankom 17. Zakona. Akcijski plan za razdoblje 2026. - 2030. godine u postupku je donošenja.


Međusektorska koordinacija i praćenje

Prema članku 26 stavak 2 Zakona, Međusektorska koordinacija provodi se kroz Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Povjerenstvo čine Koordinacijska radna skupina, Tehnička radna skupina za ublažavanje i Tehnička radna skupina za prilagodbu klimatskim promjenama. Odluka o osnivanju Povjerenstva donesena je 16. listopada 2025. godine.
Tehnička radna skupina za prilagodbu prati i ocjenjuje provedbu i planiranje politike, razmatra relevantna izvješća i dokumente te izrađuje preporuke. Ministarstvo razvija pokazatelje i sustav praćenja i ocjenjivanja provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama.


Osvješćivanje, informiranje i edukacija

Informiranje, obrazovanje i podizanje javne svijesti važan su dio politike prilagodbe. Ministarstvo provodi i koordinira informativno-edukacijske aktivnosti te, u skladu s člankom 20. Zakona osigurava stručnu podršku, informiranje i edukaciju javnosti te vođenje nacionalne informacijsko -edukacijske platforme.


Ulaganje u istraživanje i razvoj
 

Ministarstvo surađuje sa znanstvenom zajednicom te potiče istraživanja usmjerena na razvoj učinkovitih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama.
 
U prethodnom razdoblju financirani su „Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine“ (PKP-06-2016), koji je financiran putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Financirani su znanstveno-istraživački projekti u ukupnom iznosu od 2,3 milijuna EUR, čime su stvoreni temelji za razvoj nacionalnih znanstvenih kapaciteta i primijenjenih istraživanja u području prilagodbe klimatskim promjenama provedbu konkretnih mjera.
 
Poziv „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ (KK.05.1.1.02) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“ je imao za cilj jačanje znanstvenih i stručnih kapaciteta za razvoj mjera prilagodbe klimatskim promjenama kroz provedbu primijenjenih istraživanja. 
 
Poziv „Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima“ (PK.3.4.17) kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. kojim su definirani prioriteti za korištenje sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Ministarstvo će po njihovom završetku koristit podatke proizašle iz projekata kao stručnu podlogu kod donošenja nove Strategije i izrada raznih analiza, a rezultati projekta će biti dio baze podataka u Središnjoj točci za prilagodbu klimatskim promjenama.

 

Integriranje prilagodbe i klimatsko potvrđivanje

Integriranje prilagodbe u sektorske politike, strateške dokumente i ulaganja provodi se, među ostalim, postupkom klimatskog potvrđivanja. Cjelovito klimatsko potvrđivanje obuhvaća dva međusobno povezana područja:
 
  • ublažavanje utjecaja infrastrukture na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova tijekom izgradnje i uporabe;
  • prilagodbu infrastrukture klimatskim promjenama procjenom izloženosti, osjetljivosti, ranjivosti i rizika te određivanjem mjera za povećanje otpornosti.
 

Obveza klimatskog potvrđivanja relevantnih strateških dokumenata i njegov sadržaj uređeni su člankom 16. Zakona. Za pripremu ulaganja u programskom razdoblju 2021.-2027. izrađene su nacionalne Smjernice za klimatsko potvrđivanje, utemeljene na tehničkim smjernicama Europske komisije.


Dodatne smjernice
 


Obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u području prilagodbe klimatskim promjenama
Sukladno Zakonu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju važnu ulogu u provedbi politike prilagodbe klimatskim promjenama. One su dužne donijeti Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, kojim planiraju mjere i aktivnosti u okviru svojih nadležnosti. Doneseni programi javno su dostupni i mogu se pronaći na mrežnim stranicama pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u Baza dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša koje vodi Ministarstvo.

Također su obvezne u razvojne i prostorne planove uključivati mjere prilagodbe klimatskim promjenama, uzimati u obzir klimatske rizike pri planiranju i provedbi projekata te doprinositi jačanju otpornosti lokalnih zajednica, gospodarstva i infrastrukture na posljedice klimatskih promjena. U provedbi svojih aktivnosti surađuju s nadležnim tijelima te primjenjuju klimatsku otpornost u pripremi i provedbi razvojnih projekata.
 

Središnja točka za prilagodbu klimatskim promjenama

Zakonom  Ministarstvo  je određeno kao središnja točka za prilagodbu. Poslovi središnje točke obuhvaćaju razvoj pokazatelja i sustava praćenja provedbe Strategije, stručnu podršku javnopravnim tijelima, prikupljanje i obradu podataka o klimatskim rizicima, izradu stručnih podloga, suradnju sa znanstvenom zajednicom, provedbu projekata te informiranje i edukaciju javnosti.
U razdoblju od 2025. do 2029. godine provodi se projekt „Uspostava središnje točke za usklađenu provedbu politike prilagodbe klimatskim promjenama“, usmjeren na razvoj nacionalne informacijsko-edukacijske platforme, stručnih podloga, karata i alata za procjenu klimatskih rizika te jačanje kapaciteta.