Radionica: Jačanje suradnje između znanosti, gospodarstva i kreatora politika te podizanje svijesti javnosti o štetnosti POPS-ova

Slika /klimatske_aktivnosti/zrak_tlo_svjetlosno/Postojane organske onečišćujuće tvari/radionica_2023_hgk/photo.jpg
8. studenoga 2023.

Izvor: HGK

Kao potpisnica Stockholmske konvencije, Hrvatska se obvezala na zaštitu zdravlja svojih građana i očuvanje okoliša kroz mjere koje ciljaju na smanjenje ili eliminaciju emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari, tzv. POPS-ova. Treći Nacionalni plan iz 2021., koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, naglašava važnost informiranosti o problematici te negativnom utjecaju ovih tvari na zdravlje ljudi i okoliš.
 
"Zajedno možemo i moramo raditi na jačanju odgovornog gospodarenja kemikalijama, kao i na edukaciji i zaštiti onih najizloženijih riziku. Tematika kojom se danas bavimo zahtijeva multidisciplinarni pristup i integraciju napora svih ključnih aktera, od znanstvenih institucija i regulatornih tijela do privatnog sektora", poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac na radionici Jačanje suradnje između znanosti, gospodarstva i kreatora politika te podizanje svijesti javnosti o štetnosti POPS-ova, koja je održana danas u HGK u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
 
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je nacionalna kontakt točka Stockholmske konvencije u Hrvatskoj. Branka Pivčević Novak, v.d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dala je pregled dosadašnjih aktivnosti po pitanju provedbe konvencije.
 
"Hrvatska je do sada izradila i dostavila tri nacionalna plana. Popis POPS-ova se stalno nadograđuje na temelju novih znanstvenih spoznaja. Moramo promijeniti način kako radimo, živimo te moramo pokrenuti zelenu tranziciju u svim sektorima", poručila je Pivčević Novak.
Zaključke radionice i daljnje korake po pitanju provedbe Nacionalnog plana predstavio je Mario Vujić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Uz nastavak jačanja suradnje istraživačkih i znanstvenih institucija te kreatora politika, potrebna je bolja uključenost industrije u proces donošenja politika. Nužna je i veća financijska potpora znanstvenim projektima s temom kemikalija u okolišu i njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje. Potrebno je i povećati vidljivost poduzetih aktivnosti i komunicirati s javnošću jasnim i jednostavnim porukama.
 
Hrvatska je ratificirala Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u studenom 2006. godine, a stranka je Konvencije od 30. travnja 2007. godine. Prema obvezama iz članka 7. Stockholmske konvencije, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao nacionalna kontaktna točka Stockholmske konvencije izradilo je Treći Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj.
Po pitanju nadležnosti Ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša i poslove gospodarstva relevantna je točka za pitanja onečišćenja zraka emisijama u zrak i tlo, zaštita voda te postupanje s otpadom, kao i za ograničavanje upotrebe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi.
 
Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva nadležno je za postupanje s kemikalijama te izvoz i uvoz opasnih kemikalija. Ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede bavi se zaštitom bilja/održivim gospodarenjem pesticidima, zaštitom poljoprivrednog zemljišta i šuma te veterinarstvom. Prema tome predavači na radionici bili su između ostalog i predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kao i Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
 
Globalni kemijski sektor glavni je gospodarski čimbenik i ključan čimbenik za postizanje održivog razvoja. Kemikalije i otpad u kontekstu Cilja održivog razvoja 12 (Održiva potrošnja i proizvodnja) odnose se na osiguranje zdravih života i zdravog planeta. Održiva potrošnja i proizvodnja zahtijeva sustavan pristup tijekom životnog ciklusa kemikalija i suradnju među dionicima i sektorima u cijelom opskrbnom lancu, od proizvođača do krajnjih potrošača.

Prezentacije s radionice dostupne su ovdje:
  1.  Stockoholmska konvencija u Republici Hrvatskoj (Vujić)
  2. Zabrane i ograničenja proizvodnje, uporabe te uvoza/izvoza POPs-ova (Grizelj)
  3. ECHA: Put prema sigurnijem okolišu i zdravlju ljudi (Mendaš Starčević)
  4. Toksikologija novih POPs-ova (usvojenih na COP-9, COP-10 i COP-11) (Ježić Vidović)
  5. Provedba Državnog programa monitoringa rezidua u 2022. godini (Vratarić)
  6. Unapređenje saradnje između akademske  zajednice i nadležnog organa u oblasti upravljanja hemikalijama u Republici Srbiji (Roglić)
  7. Postojane organske onečišćujuće tvari u vatrogasnim pjenilima (Knežević)
  8. Trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta (Hefer i Andrišić)
  9. Postojana organska onečišćivala u majčinom mlijeku iz Hrvatske od 1976. do danas (Romanić)
  10. Perfluoralkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS-ovi) u okolišu (Krivohlavek)
  11. Zakonodavni okvir gospodarenja otpadom koji sadrži postojane organske onečišćujuće tvari (POO) (Milinov)
  12. Postojane organske onečišćujuće tvari (POO) - podaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode (Mesić i Beuk)
  13. Važnost jačanja suradnje znanosti i politike u području kemikalija (Vujić)