Šteta od strogo zaštićenih životinja

Sprječavanje nastanka štete od životinja strogo zaštićenih vrsta

Pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovati direktnu imovinsku štetu (oštećenik), dužna je na primjeren način i na svoj trošak poduzeti sve dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, kao što su učinkovito ograđivanje i ciljano čuvanje imovine ili rastjerivanje životinja strogo zaštićene vrste radi neposrednog čuvanja imovine. Ako propisane dopuštene radnje i zahvati nisu primjenjivi ili učinkoviti za sprječavanje štete od određene strogo zaštićene vrste, ili ako dopuštene radnje i zahvati nisu propisani za određene strogo zaštićene vrste, oštećenik je dužan odmah po saznanju o nastanku štete zatražiti od Ministarstva očitovanje o drugim mogućim dopuštenim radnjama i zahvatima za sprječavanje štete. Oštećenik može od Ministarstva tražiti dopuštenje za provođenje zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, kao što su namjerno hvatanje ili namjerno uznemiravanje.

Naknada štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih vrsta

Pravo na naknadu štete od životinja strogo zaštićenih vrsta ostvaruje se prema odredbama članaka 170. do 172. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 80/13, 15/18 i 14/19) i Pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja ("Narodne novine", br. 97/23). Oštećenik ima pravo na naknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih vrsta ako je poduzeo radnje i zahvate kako bi spriječio nastanak štete. U tom slučaju dužan je najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od 24 sata od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama prijaviti nastanak štetnog događaja Ministarstvu ili vještaku Ministarstva koji obavlja utvrđivanje nastanka i procjenu štete te sastavlja zapisnik o očevidu, a oštećeniku predaje potvrdu o obavljenom očevidu. Ako oštećenik uredno prijavi štetu, a vještak ne obavi očevid u roku od tri dana od primitka prijave, oštećenik može u daljnjem roku od petnaest dana odštetni zahtjev uputiti Ministarstvu. Pravo na naknadu štete na imovini ostvaruje se temeljem dokaza o vlasništvu, posjedu ili pravu korištenja te imovine. Iznos naknade štete utvrđuje se sporazumno između Ministarstva i oštećenika na temelju zapisnika, odštetnog cjenika i kriterija iz članka 11. Pravilnika i dodatnih kriterija za utvrđivanje iznosa naknade štete. Naknada štete sukladno sklopljenom sporazumu isplaćuje se na račun oštećenika kod banke ili na drugi način sukladno posebnom propisu.

Tužba za naknadu štete može se podnijeti u roku od 60 dana od datuma donošenja odluke Ministarstva.

Oštećenik nema pravo na naknadu štete ako ne prijavi štetu u propisanom roku, ako nije poduzeo niti jednu dopuštenu radnju i zahvat za sprječavanje štete ili ako ne dostavi dokaz o vlasništvu, posjedu ili pravu korištenja imovine na kojoj se dogodila šteta.

Ne nadoknađuje se šteta na divljači, vodenim organizmima u ribolovnim vodama i ostalim prirodnim dobrima Republike Hrvatske, kao ni šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih vrsta. Također, ne nadoknađuje se šteta u slučajevima kada životinja strogo zaštićene vrste nije izravni počinitelj štete.