Obnova prirode

Obnova prirode je proces kojim se podupire oporavak degradiranih ekosustava radi poboljšanja njihove funkcionalnosti, otpornosti i bioraznolikosti te usluga ekosustava (pročišćavanja zraka i vode, dostupnosti hrane, stabilizacije tla, kontrole erozije i dr.). Zdravi ekosustavi otporniji su na posljedice klimatskih promjena, pomažu i u prilagodbi na klimatske promjene, poboljšavaju povezanost s drugim ekosustavima i povećavaju brojnost vrsta koje u njima žive. Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine nastoji se osigurati da će se do 2030. godine bioraznolikost u Europi usmjeriti prema oporavku, od čega će korist imati ljudi, naš planet, klima i gospodarstvo. Njome se utvrđuje ambiciozan plan EU-a za obnovu prirode s nizom ključnih obveza, uključujući obvezu da se iznese prijedlog pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu.


Uredba o obnovi prirode

Dana 18. kolovoza 2024. stupila je na snagu Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (Uredba o obnovi prirode), koja ima cilj značajno obnoviti ekosustave u Europskoj uniji. Prema ovoj Uredbi, do 2030. planira se obnoviti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. godine očekuje obnova svih ekosustava koji trebaju obnovu.
Uredba o obnovi prirode postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane. Ovaj akt je ključan u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode.

Sve relevantne informacije i dokumenti vezano uz provedbu Uredbe o obnovi prirode mogu se naći na Referentnom portalu Europske komisije o Uredbi o obnovi prirode.