Stockholmska konvencija u zakonodavstvu RH

Sabor RH donio je odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

Na sjednici 24. studenog 2006. Sabor Republike Hrvatske godine proglasio je Zakon o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Objavljen je NN - MU 11/2006.

Postojane organske onečišćujuće tvari obuhvaćaju izuzetno veliki broj toksičnih organskih spojeva koji se u različitom stupnju odupiru fotolitičkoj, biološkoj i kemijskoj degradaciji te posjeduju sljedeća svojstva: toksičnost, postojanost (otpornost na kemijsku, fotokemijsku i biološku razgradnju), nakupljanje u živim organizmima (bioakumuliranje, najčešće u masnom tkivu), sklonost prijenosu na velike udaljenosti (zbog svojstva djelomične hlapljivosti nalaze se u parnoj fazi ili se apsorbiraju na čestice u atmosferi) i štetno djelovanje na okoliš i ljudsko zdravlje. Ispušteni u atmosferu prenose se na velike udaljenosti, mogu se taložiti na bilo kojem mjestu na svijetu, ne mogu se ukloniti, intenzivno se nakupljaju u prehrambenom lancu i kao takvi imaju štetan utjecaj na sve sastavne dijelove okoliša. Na temelju mnogobrojnih istraživanja posljedica uporabe postojanih organskih onečišćujućih tvari u poljoprivredi, veterini, šumarstvu i industriji te ispuštanja ovih tvari u atmosferu, vode i tlo, došlo se do znanstvenih spoznaja kako je njihova uporaba štetna po zdravlje ljudi, naročito u zemljama u razvoju, te posebice na žene i preko njih na buduće generacije.

Na temelju njihovog štetnog utjecaja na okoliš mogu se svrstati u četiri glavne skupine:

• pesticide - sredstva za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama te štetnicima u urbanom okruženju, za zaštitu drva i tekstila i drugo
• halogene derivate ugljikovodika - sredstva za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji
• policikličke aromatske ugljikovodike koji se ispuštaju u atmosferu iz procesa izgaranja goriva
• dioksine i furane koji se ispuštaju u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz stacionarnih ili mobilnih izvora te pri termičkoj obradi otpada. 

Stockholmska konvencija koja je usvojena 23. svibnja 2001. godine usmjerena je na smanjenje, i gdje je prikladno sprečavanje ispuštanja, 12 postojanih organskih  spojeva u okoliš (aldrin, klordan, DDT, dieldrin, eldrin, heptaklor, heksaklorbenzen, mirex i toksafen, PCB-i, HCB, PCDD/PCDF). Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. g., 90 dana nakon ratifikacije konvencije od strane 50 države (Francuska).

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) nadležno je tijelo za provedbu svih aktivnosti vezano za postojana organska onečišćavala prema ovoj Konvenciji.

Konvencijom se propisuju:

• uvjeti kako bi se postiglo ukidanje proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza postojanih organskih onečišćujućih tvari na globalnoj razini.
• obveza izrade akcijskih planova za smanjenje ispuštanja emisija ovih tvari u atmosferu, u roku dvije godine od stupanja na snagu ove Konvencije
• za sve nove izvore i izvore koji će se modernizirati propisuje se obveza primjene najboljih raspoloživih tehnika
• donošenje strategije gospodarenja otpadom nastalim odlaganjem otpadnih postojanih organskih onečišćujućih tvari
• potiče se promicanje pružanja informacija putem obrazovnih programa, seminara i radionica o procjeni opasnosti i rizika, o smanjenju opasnosti, o mogućnostima uklanjanja ovih tvari ili   smanjivanja njihove uporabe kao i o mogućim alternativama svekolikoj javnosti.
• obveza poticanja istraživanja, razvoja, praćenja stanja i suradnje, te u tom smjeru:
   a) izrađivati godišnji proračun emisija ovih tvari,
   b) istraživati dalekosežni prijenos,
   c) pratiti razine taloženja i njihovo prilagođavanje,
   d) pratiti postojeće razine u biotičkom i abiotičkom okolišu i drugo s ciljem značajnog smanjivanja ili potpunog uklanjanja ispuštanja tih spojeva u okolišu.

Potvrđivanjem Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Republika Hrvatska se pridružuje državama koje su istu već potpisale i potvrdile te ispunjava svoju obvezu prema Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2006. godinu.

Konvencija je stupila na snagu za Hrvatsku 30. travnja 2007. godine.

Vlada RH je prihvatila Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2009. - prosinac 2010.

15.11.2011. - Vlada Republike Hrvatske usvojila je na današnjoj sjednici Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2009. - prosinac 2010. godine.
 
Izvješće kojeg je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, daje pregled provedenih aktivnosti u proteklom dvogodišnjem razdoblju po pojedinim područjima i sadrži rezultate implementacije Nacionalnog plana za provedbu.
 
Sukladno obvezama iz Konvencije, Republika Hrvatska izradila je u prosincu 2008. godine Nacionalni plan za provedbu, koji sadrži ocjenu stanja vezano uz uporabu postojanih organskih onečišćujućih tvari (POP-sova), uloge i odgovornosti središnjih tijela državne uprave, agencija i drugih vladinih institucija u upravljanju POPs spojevima, institucionalni i zakonodavni okvir, te monitoring POPs spojeva u okolišu po njegovim sastavnicama.
 
Nacionalnim planom predložene su zakonodavne i administrativne mjere koje je potrebno poduzeti u određenom vremenskom razdoblju za ostvarenje ciljeva iz Stockholmske konvencije. Utvrđena je i potreba provedbe programa i aktivnosti za pojedine skupine postojanih organskih onečišćujućih tvari po sastavnicama okoliša s redoslijedom, rokovima i obveznicima provedbe.
 
U Izvješću u kojem je dana nova analiza stanja opreme koja sadrži poliklorirane bifenile (Inventar polikloriranih bifenila (PCB) i otpad), te rezultati praćenja POP-sova u vodama, moru, poljoprivredi i zraku, naglašeno je kako u Republici Hrvatskoj nema proizvodnje ni korištenja postojanih organskih onečišćujućih tvari, osim uporabe PCB-a u postojećim zatvorenim sustavima (transformatori i kondenzatori). Redovitim monitoringom u vodama nisu izmjerene koncentracije POP spojeva koji su na listi Stockholmske konvencije, dok se izmjerene količine pesticida u uzorcima voda povezuju s njihovom primjenom u poljoprivredi.
 
Ističe se potreba provedbe daljnjih aktivnosti na zbrinjavanju transformatora i kondenzatora u kojima se koristi PCB i uspostave monitoringa POP-sova u okolišu u područjima u kojima se do sada takva vrsta monitoringa nije provodila (monitoring tvari u tlu i sustavni monitoring u zraku), što se namjerava postići modernizacijom mjernih postaja u državnoj i lokalnim mrežama za praćenje kakvoće zraka. Na taj način dobiti će se cjelovita slika o stanju okoliša vezano uz POPs-ove.
 
Stockholmskom konvencijom, čija je Republika Hrvatska stranka od travnja 2007. godine, uređuje se zaštita zdravlja ljudi i okoliša putem mjera kojima će se smanjiti ili ukloniti ispuštanje postojanih organskih onečišćujućih tvari za 12 vrsta pesticida odnosno kemikalija. Ona propisuje mjere koje obuhvaćaju zabranu proizvodnje i potrošnje, odnosno ograničenje stavljanja u promet za pojedine vrste kemikalija, te njihovo odlaganje na okolišno prihvatljiv način budući da se radi o opasnom otpadu.

Postojane organske onečišćujuće tvari obuhvaćaju izuzetno veliki broj spojeva koji se na temelju njihovog štetnog utjecaja na okoliš mogu svrstati u četiri glavne skupine: pesticide (sredstva koja se koriste za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama, za zaštitu drva i tekstila), halogene derivate ugljikovodika (PCB) (sredstva koja se koriste za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji), policikličke aromatske ugljikovodike koji nastaju u procesu izgaranja goriva, te dioksine i furane koji se ispuštaju u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz stacionarnih ili mobilnih izvora i pri termičkoj obradi otpada. 

• Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2009. - prosinac 2010. (pdf)
• Zaključak Vlade Republike Hrvatske o privaćanju Prvog izvješća o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2009. - prosinac 2010.(pdf)

Vlada RH je prihvatila drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2011. - prosinac 2012. godine

Države svijeta usvojile su Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. godine u Stockholmu. Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. godine. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u svibnju 2001. godine, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. godine donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 11/2006). Konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. godine (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/2007).

Neki pesticidi i industrijske kemikalije na temelju njihovog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš se svrstavaju u postojane organske onečišćujuće tvari (POP-sovi) koji se nalaze u Dodacima predmetne Konvencije.

Sukladno članku 7. Konvencije, Republika Hrvatska je izradila Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima kojeg je Vlada Republike Hrvatske Odlukom prihvatila na sjednici održanoj 5. prosinca 2008. godine (Narodne novine, broj 145/2008) (NIP). Sukladno točki II. Odluke o prihvaćanju NIP-a u studenome 2011. godine prihvaćeno je Prvo izvješće o provedbi Stockholsmke konvencije za razdoblje siječanj 2009. do prosinca 2010. godine. U zaključku Prvog izvješća je navedeno kako je potrebno provesti detaljniju analizu eventualne uporabe, odnosno prisutnosti novih POP-sova u Republici Hrvatskoj, što će i biti jedna od prioritetnih aktivnosti tijekom novelacije Nacionalnog plana. Jedan od osnovnih prioriteta bit će ažuriranje trenutnog stanja vezano uz PCB opremu, odnosno izrada novog inventara te identifikacija proizvoda koji mogu sadržavati nove POP-sove. Na osnovi preliminarnih istraživanja, tzv. novi POP-sovi se u Republici Hrvatskoj ne proizvode, ne stavljaju na tržište niti se koriste.

U Drugom izvješću o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2011.-prosinac 2012. godine prikazano je novo stanje opreme koja sadrži PCB-e u odnosu na podatke navedene u Prvom izvješću, te rezultati praćenja POP-sova u sastavnicama okoliša i rezidua (proizvodi biljnog porijekla i majčino mlijeku).

Uspostavom i nadogradnjom monitoringa dobit će se cjelovita slika o stanju okoliša vezano uz POP-sove.

Sukladno navedenom i obvezama propisanim Konvencijom potrebno je revidirati NIP i dostaviti ga tajništvu Konvencije. U lipnju 2013. godine je od strane Fonda za globalni okoliš (GEF) odobren projekt za financiranje aktivnosti koje su potrebne za izradu revidiranog NIP-a, te će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao korisnik i glavni nositelj projekta u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) kao provedbenom agencijom izraditi Prijedlog revidiranog NIP-a kojeg će dostaviti Vladi Republike Hrvatske na odobrenje, a u konačnici dostaviti i Tajništvu Konvencije. Predviđeni rok trajanja projekta je 2 godine. Tijekom samog projekta definirat će se prioriteti vezano uz aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se izradio Prijedlog NIP-a. Jedan od prioriteta je ažuriranje inventara vezano uz PCB, detektiranje proizvoda koji sadrže nove POP-sove, traženje izuzeća ukoliko bude potrebe, te izrada akcijskih planova ukoliko se dokaže potreba za istima.

Drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od siječnja 2010. do prosinca 2012. godine sadrži, kako slijedi:

1. Izmjene u propisima u tablici 3. Nacionalnog plana u poglavlju 4. „Ocjena sadašnjeg stanja s POP spojevima u Republici Hrvatskoj“,
2. Pregled izvršenih obveza sukladno Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 105/2008), stanje PCB opreme 31. prosinac 2012. godine,
3. Monitoring postojanih organskih onečišćujućih tvari (voda, zrak, more, šume, ostataka pesticida u proizvodima biljnog porijekla, ostataka u mlijeku dojilja),
4. Zaključne napomene
5. Planove za sljedeće dvogodišnje razdoblje

• Drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima siječanj 2011. - prosinac 2012. godine (pdf)
• Zaključak Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Drugog izvješća o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima siječanj 2011. - prosinac 2012. godine (pdf)

Vlada RH prihvatila treće izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2013. - prosinac 2014. godine  

Države svijeta usvojile su Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. godine u Stockholmu. Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. godine. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u svibnju 2001. godine, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. godine donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 11/2006). Konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. godine (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/2007).

Neki pesticidi i industrijske kemikalije na temelju njihovog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš se svrstavaju u postojane organske onečišćujuće tvari (POP-sovi) koji se nalaze u Dodacima predmetne Konvencije.

Sukladno članku 7. Konvencije, Republika Hrvatska je izradila Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima kojeg je Vlada Republike Hrvatske Odlukom prihvatila na sjednici održanoj 5. prosinca 2008. godine (Narodne novine, broj 145/2008) (NIP). Sukladno točki II. Odluke o prihvaćanju NIP-a do sada su izrađena i prihvaćena  dva izvješća o provedbi Stockholsmke konvencije za razdoblje siječanj 2009. do prosinca 2010. godine te siječanj 2011. do prosinca 2012. godine. 

U Izvješću su prikazane promjene u odnosu na Prvo i Drugo izvješće:

1. u zakonodavnom okviru,
2. ispunjavanje obveza, odnosno inventaru opreme koja sadrži polikloriranih bifenila (PCB) u postojećim zatvorenim sustavima (transformatori i kondenzatori) sukladno  Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilila i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 103/14),
3. prikazan je monitoring/praćenje stanja svih sastavnica okoliša, ostataka u proizvodima biljnog podrijetla, ostataka u ljudskom mlijeku dojilja,
4. također su navedeni zaključci uz planove za sljedeće dvogodišnje razdoblje. 

Već u zaključku Prvog izvješća je navedeno kako je potrebno provesti detaljniju analizu eventualne uporabe, odnosno prisutnosti novih POP-sova usvojenih i uključenih u dodatke Stockholmske konvencije nakon 2009. godine u Republici Hrvatskoj, što je bila jedna od prioritetnih aktivnosti tijekom izrade Drugog NIP-a uz uklanjanje i zbrinjavanje PCB opreme.

U odnosu na rezultate iz prethodnog izvještajnog razdoblja uočeno je poboljšanje u smislu samih rezultata provedbe Stockholmske konvencije i poduzetih mjera smanjivanja koncentracije POPs-ova, odnosno PCB-a preostaloga za zbrinuti.

Obveze posjednika opreme koja sadrži PCB propisane Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 103/14) samo su djelomično provedene u razdoblju od siječnja 2008. do prosinca 2014. godine, no razvidan je trend kumulativnog povećanja.

Neispunjavanje obveza posjednika koji su prepoznali svoju obvezu uzrokovano je najvećim dijelom gospodarskom situacijom i nedostatkom financijskih sredstava za zamjenu i zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB. Vjerojatnost je da postoji i određeni broj tvrtki koje nisu prepoznale vlastite odgovornosti i obveze sukladno Pravilniku te se još ne nalaze na popisu posjednika.

Radi se na povećanju opsega praćenja stanja, no i dalje nema znatnog poboljšanja vezano uz unaprjeđenje biomonitoringa.

• Zaključak Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Trećeg izvješća (pdf)
• Treće izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2013. - prosinac 2014. godine (pdf)

Vlada RH prihvatila je Četvrto izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2015. - prosinac 2017.

Države svijeta usvojile su Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. godine u Stockholmu. Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. godine. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u svibnju 2001. godine, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. godine donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 11/2006). Konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. godine (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/2007).

Sukladno članku 7. Konvencije, Republika Hrvatska je izradila Drugi nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. lipnja 2016. godine, donijela Odluku o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 62/16). Drugi NIP dostavljen je Tajništvu Konvencije 28. studenog 2016. godine te je objavljen na internetskim stranicama Konvencije. Drugim NIP-om obuhvaćene su Odluke donesene na četvrtoj, petoj i šestoj konferenciji stranaka.

Sukladno točki II. Odluke o prihvaćanju Drugog NIP-a izrađen je Prijedlog Četvrtog izvješća za razdoblje siječanj 2015. –  prosinac 2017. godine.

Četvrto izvješće pokriva period od 2015. do 2017. godine iz razloga što je 2016. godine donesen Drugi NIP prema kojem izvješćivanje pokriva baznu 2016. i 2017. godinu. Kako je treće izvješće pokrivalo dvogodišnji period 2013. i 2014. godine, odlučeno je da, iznimno, 2015. godina postane dio četvrtog izvješća, u dogovoru s pravnom službom MZOE, kako bi se osigurala pokrivenost podataka kroz prethodni period.

U Izvješću su prikazane promjene u odnosu na Prvo, Drugo i Treće izvješće: 

1. u zakonodavnom okviru
2. ispunjavanje obveza, odnosno inventar opreme koja sadrži poliklorirane bifenile (PCB) u postojećim zatvorenim sustavima (transformatori i kondenzatori) sukladno Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 103/14)
3. prikazan je monitoring/praćenje stanja svih sastavnica okoliša, ostataka u proizvodima biljnog podrijetla, ostataka u ljudskom mlijeku dojilja
4. također su navedeni zaključci uz planove za sljedeće dvogodišnje razdoblje.

• Četvrto izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2015. - prosinac 2017. (pdf)
• Zaključak Vlade Republike Hrvatske o privaćanju Četvrtog izvješća o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2015. - prosinac 2017.(pdf)