Strane i invazivne strane vrste

Procijenjeno je da se u okolišu EU-a i drugih europskih zemalja nalazi oko 12.000 stranih vrsta. Strane, alohtone, nezavičajne, introducirane, unesene ili egzotične vrste su različiti nazivi za žive jedinke biljaka, životinja, gljiva ili mikroorganizama unesene izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti, uključujući i sve dijelove, gamete, sjeme, jajašca ili propagule tih vrsta, koji su sposobni preživjeti i dalje se razmnožavati, kao i sve hibride, sorte ili pasmine.
Bez ljudske pomoći ove vrste ne bi uspjele savladati postojeće prirodne barijere pa ih tako lako možemo razlikovati od vrsta koje se šire u nova područja zbog ekoloških i klimatskih promjena i koje ne smatramo stranim vrstama. Strane vrste su često namjerno unesene, primjerice radi lova, ribolova, kao kućni ljubimci ili slično, ali i nenamjerno slučajnim unosom kao „kontaminanti“ ili „slijepi putnici“ na prijevoznim sredstvima, u pošiljkama i sl. te širenjem iz područja u koja su prethodno unesene.
Kada unošenje ili širenje strane vrste ugrožava ili štetno utječe na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo invazivnom.
Invazivne strane vrste se smatraju jednom od najvećih prijetnji za bioraznolikost na globalnoj razini, odmah nakon uništavanja staništa. One destabiliziraju ekosustave u kojima se pojave jer u njima nemaju prirodnih neprijatelja, natječu se za prostor i hranu sa zavičajnim vrstama, mijenjaju uvjete na staništu, prenose bolesti na zavičajne vrste te se s njima križaju. Broj unosa stranih vrsta u nova područja se neprestano povećava, a glavni razlog tomu je povećanje globalne trgovine, prijevoza, turizma i sve izraženije klimatske promjene.
Osim na zavičajne vrste i staništa, invazivne vrste mogu imati i izravan utjecaj na ljudsko zdravlje. Alergije uzrokovane peludom biljke ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), dermatitis uzrokovan fitotoksičnim biljnim sokom divovskog svinjskog korova (Heracleum mantegazzianum) ili tigrasti komarac (Aedes albopictus) koji prenosi uzročnike Chikungunya groznice, žute groznice, dengue, Zika virusne bolesti su samo neki od primjera prijetnji ljudskom zdravlju.
Zbog svega navedenog, Europska komisija je prepoznala važnost prikupljanja podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama te je uspostavljena baza podataka EASIN koji sadrži podatke za više od 14.000 stranih vrsta u Europi. Za pretraživanje podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama na svjetskoj razini preporučuje se i baza GRIIS.
Na Portalu o invazivnim vrstama u Republici Hrvatskoj objavljene su detaljne informacije o stranim i invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj. Nadalje, ova stranica omogućuje pregled zakonskog okvira, daje preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu te će uskoro sadržavati i katalog stranih vrsta s procjenama rizika invazivnosti za svaku od njih, preglednik njihove rasprostranjenosti u RH i slično.