Velika brodogradnja
Velika brodogradnja u Republici Hrvatskoj tradicionalno se razvijala desetljećima i dio je njenog industrijskog nasljeđa. Udio velike brodogradnje u BDP-u u posljednjih deset godina iznosio je oko 2 % a u hrvatskom robnom izvozu otprilike 10 -15% što se posljednjih godina smanjilo s obzirom na smanjenje proizvodnje u brodogradilištima i porast izvoza u ostalih sektorima gospodarstva. Hrvatska brodograđevna industrija u četiri najveća brodogradilišta zapošljava otprilike 7.200 djelatnika odnosno preko 5,0 % zaposlenih u industrijskom sektoru. Proizvodni program hrvatske brodogradnje u posljednjih nekoliko godina se promjenio na način da se ugovaraju i grade brodovi veće tehnološke složenosti.
Udio različitih tipova brodova u knjizi narudžbi prema broju ugovorenih brodova u 2017.
Udio različitih tipova brodova u knjizi narudžbi prema cGT ugovorenih brodova u 2017.
Udio različitih tipova brodova u knjizi narudžbi prema broju ugovorenih brodova u 2017.
Udio različitih tipova brodova u knjizi narudžbi prema cGT ugovorenih brodova u 2017.
Važnost i gospodarski značaj velike brodogradnje razvidan je sa aspekta njenih multiplikativnih učinaka na ostatak gospodarstva, kako na uslužni, tako i na industrijski sektor. Naime, udio proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj u izgrađenom brodu kreće se na razini između 50-65%. Multiplikacijski činitelj brodogradnje utvrđen je prema posljednjim procjenama s vrijednošću od 2,83. Pored spomenutog broja izravno zaposlenih, brodogradilišta osiguravaju zaposlenost za nekoliko tisuća kooperanata, trgovačkih društava koji se bave proizvodnjom a brodske opreme i različitih materijala ili brodogradnji pružaju usluge. Uzmu li se u obzir srednja i mala brodogradilišta kao i proširenost ostalih brodograđevnih djelatnosti poput remonta i opremanja brodova, te prateće industrije brodske opreme, udio brodogradnje i s njom vezanih aktivnosti u ukupnoj zaposlenosti Hrvatske iznosi oko 2,5%. Sljedeće obilježje ove industrije je njena regionalna usmjerenost odnosno smještaj duž jadranske obale. Od četiri velika brodogradilišta dva (Uljanik, Pula i Brodograđevna industrija 3. Maj d.d. Rijeka) su smještena na sjevernom Jadranu (Istra i Primorje), a dva (Brodosplit Split, Brodotrogir, Trogir) na južnom. Time ova djelatnost osigurava ekonomsku i socijalnu stabilnost i zaposlenosti u hrvatskom priobalju kroz cijelu godinu, za razliku od, primjerice turizma čiji sezonski karakter to onemogućava. S obzirom na sve navedeno, iako je po svojim primarnim ekonomskim učincima hrvatska brodogradnja nisko profitabilna djelatnost, njezin je značaj, osobito na području zapošljavanja za Hrvatsku iznimno velik.