"Zaustavimo eroziju tla, spasimo našu budućnost" tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana tla

Svjetski je dan tla. Godine 2013. na konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO UN) koja je održana u Rimu, 5. prosinca proglašen je Svjetskim danom tla.

Cilj aktivnosti u sklopu obilježavanja ovoga svjetskog dana je podići svijest o tlu i održivom gospodarenju tlom za proizvodnju hrane, sirovina i energije te održivost ekosustava i adaptaciju na klimatske promjene. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla moguće je zaustaviti negativne trendove kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva.

„Zaustavimo eroziju tla, spasimo našu budućnost“ tema je Svjetskog dana tla 2019. godine kojom se želi ukazati na značaj održavanja zdravih ekosustava za dobrobit ljudi. Gospodarenje tlom treba biti usmjereno na aktivno oplemenjivanje tla kako bi se osigurala proizvodnja i sigurnost hrane. Oštećenje tla erozijom smatra se vodećim degradacijskim procesom u Europi, posebno u mediteranskim zemljama koje su izložene dugim sušnim periodima, nakon kojih slijede obilne oborine.

Na eroziju tla vodom utječu mnogi čimbenici poput klime, načina korištenja zemljišta, pokrova zemljišta, teksture tla, nagiba te održavanja zemljišta. Sukladno procjeni stvarnog rizika od erozije tla vodom, u Republici Hrvatskoj visoki rizik obuhvaća 13,42 %, umjereni 32,29 %, a niski rizik 54,29 % površine. S obzirom na način korištenja zemljišta, poljoprivredno zemljište je najugroženije erozijom. Visoki rizik obuhvaća 23,23 %, umjereni 23,13 % a niski rizik 54,29 % poljoprivrednih površina. Sukladno procjenama, visoki rizik nije evidentiran na šumskom zemljištu dok je umjerenim rizikom obuhvaćeno 44,82 %, a niskim rizikom 55,18 % šumskih površina.

Značajna oštećenja tla nastaju i erozijom vjetrom koji raznosi erodirani materijal u okoliš. Emisija prašine koja pri tom nastaje, najveći je izvor aerosola koji direktno ili indirektno utječu na ravnotežu atmosfere, a time i na globalne klimatske promjene te općenito na okoliš, ljudsko zdravlje i gospodarske aktivnosti. Na eroziju tla vjetrom osjetljive su poljoprivredne površine podložnog površinskog sloja tla sa slabo vezanim česticama koje je moguće odići i transportirati ukoliko su izložene vjetrovima velike brzine. Ugrožene su i površine tla nedovoljno pokrivene kulturama ili ostatcima biljaka. Procesi erozije i depozicije odvijaju se na širokim područjima pa ih je teško identificirati.

U Republici Hrvatskoj se erozija tla vodom i vjetrom istražuje od 1994. godine u okviru projekta „Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom“ Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.