U vladin program energetske obnove obiteljskih kuća uključilo se 180 jedinica lokalne samouprave

"Za projekte obnove obiteljskih kuća ove je godine Fond osigurao sufinanciranje u iznosu oko 160 milijuna kuna, iako je prvotno za njih bilo planirano 50 milijuna. Na energetski učinkovit način obnovit će se 6.000 kućanstava u 180 jedinica lokalne samouprave, što je tri puta više nego u svih devet godina postojanja Fonda“ - izjavio je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vlada RH, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja donijeli su Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. u ožujku ove godine. Temeljem tog programa Fond je u travnju objavio Javne pozive namijenjene lokalnim jedinicama, kako bi što više građana dobilo priliku korištenja bespovratnih sredstava za mjere povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Fond je odobrio sredstva za sufinanciranje programa u 180 jedinica lokalne i regionalne samouprave, čime se u Program obnove obiteljskih kuća uključilo 11 županija, 69 gradova te 100 općina. U njih 166 sredstva su dostupna za zamjenu stolarije, toplinsku izolaciju i obnovu fasade te povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja. U 97 lokalnih jedinica su bespovratni poticaji namijenjeni sustavima za korištenje obnovljivih izvora energije u kući – sunčanim kolektorima, fotonaponskim panelima, kotlovima na pelete ili pirolitičkim kotlovima na drva te vjetrogeneratorima i dizalicama topline.
Projekti povećanja energetske učinkovitosti u kućanstvima obuhvatit će oko 3.400 kućanstava, dok će kroz ove projekte u obiteljske kuće biti ugrađeno nešto više od 2.600 obnovljivih sustava energije.

„Sufinanciranje ovakvih mjera ima za cilj povećanje energetske učinkovitosti kućanstava naših građana, smanjenje mjesečnih troškova za energiju i vodu i ukupno poboljšanje kvalitete života. Istovremeno, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka. Energetski učinkovita gradnja i obnova više nemaju alternativu i gledajući dugoročno ovakve mjere su itekako isplative, pogotovo uz poticaje kakve nudi Fond, a koji se kreću od 40 do 80%“ - zaključio je Müller.

Naime, za obnovu kuća građani će moći dobiti od 50 pa do 82,5% bespovratnih sredstava , ovisno o statusu područja gdje žive. Područja posebne države skrbi, prva skupina jedinica lokalne i regionalne samouprave te otoka i zaštićeni dijelovi prirode od Fonda će dobiti 80%, dok će lokalna jedinica trebati izdvojiti svega 2,5% od ukupne investicije. Na tim će područjima, konkretno, za jedan solarni sustav vrijednosti do 30.000 kuna, Fond izdvojiti do 24.000 kuna, dok bi općina, grad ili županija trebala izdvojiti 750 kuna. Kućanstvo bi, prema tome, za takav solarni sustav trebalo izdvojiti 5.250 kuna. S obzirom da zamjena električnog bojlera solarnim sustavom za zagrijavanje potrošne tople vode osigurava uštede od 2-3.000 kuna godišnje, lako je izračunati kako se sustav uz poticaje Fonda isplati za manje od dvije godine. Istovremeno, godišnje se smanjuje potrošnja energije te emisija CO2 za čak 1 tonu. Brdsko planinska područja te druga skupina jedinica i otoka od Fonda će dobiti do 60% poticaja i od lokalne jedinice 5%, dok će većina kućanstava dobiti 40% bespovratnih sredstava od Fonda, a 10% od svoje lokalne jedinice.

Iznos poticaja ograničen je procijenjenom vrijednosti takvih investicija, pa tako za mjere energetske učinkovitosti Fond može odobriti maksimalno 60.000, 45.000 odnosno 30.000 kuna, a za sustav korištenja obnovljivih izvora energije maksimalno do 24.000, 18.000 ili 12.000 kuna, ovisno o području na kojem se kuća nalazi.

'Projektima energetske obnove obiteljskih kuća bitno se poboljšava kvaliteta života, smanjuje se potrošnja energije i ostvaruju uštede, a velikim radovima obnove poput ovih čuvamo i stvaramo radna mjesta. Interes građana je velik i raduje nas što ćemo umjesto prvotno planiranih 2.000 kućanstava sufinancirati obnovu njih 6.000.“ – izjavio je ministar Zmajlović.

Građani se za bespovratna sredstva prijavljuju na javne natječaje koje objavljuju lokalne jedinice: grad, općina ili županija. Prilažu potrebnu dokumentaciju, poput preslike osobnih iskaznica ukućana, vlasničkog lista, uporabne, građevinske dozvole ili neke druge isprave koja dokazuje legalnost kuće te projektantskog troškovnika odnosno ponude proizvođača ili dobavljača radova. Lokalne jedinice po potrebi obavljaju terenski pregled prijavljenih kuća i rangiraju prijave sukladno uvjetima natječaja, a građani kojima sredstva budu odobrena dobit će vaučere koje zatim mogu koristiti kao sredstvo plaćanja izvođaču radova.

Direktor Fonda najavio je kako će s ovakvim programom nastaviti i u idućim godinama, tako da bi svi građani trebali dobiti priliku za korištenje bespovratnih sredstava: “Procjenjuje se kako u Hrvatskoj imamo gotovo 100 milijuna m2 površine obiteljskih kuća, što predstavlja 65% stambenog fonda. Većina tih kuća izgrađena je do 1980. godine i imaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju. Te kuće troše veći dio energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, pa bi ovakvi zahvati trebali zaista značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu. Vjerujem kako to dovoljno ilustrira potrebu za što bržom provedbom ovakvih mjera, pogotovo u vrijeme kada većina naših građana većinu svog mjesečnog budžeta izdvaja upravo za režijske troškove.“

Popis jedinica lokalne i regionalne samouprave kojima su odobrena sredstva fonda za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti (EnU) i korištenja obnovljivih izvora energije (OiE)