- Objavljeno: 04.12.2019.
U Varaždinu predstavljeni prioriteti hrvatskog predsjedanja kroz područje „Europa koja se razvija“
Upravo o tim temama raspravljalo se jučer u Varaždinu na jednoj u nizu konferencija kojima se predstavljaju prioriteti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, koje započinje za manje od mjesec dana. Kroz dvije panel rasprave, svi prisutni su imali priliku čuti brojne korisne informacije u kontekstu ujednačenog, održivog i uključivog razvoja Europe, brige o demografiji, snažnog unutarnjeg tržišta, održivog rasta i konkurentnosti, o čemu će se i najviše govoriti u narednih 7 mjeseci.
Konferenciju je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao i drugim resornim ministarstvima, a naglasak je stavljen na prvi stup prioriteta hrvatskog predsjedanja „Europa koja se razvija“. Ministar Darko Horvat tom je prilikom istaknuo kako nema prigodnijeg mjesta za razgovor i raspravu o pitanjima daljnjeg razvoja, posebno onog gospodarskog, od samog sjevera Hrvatske.
Gospodarski naglasak na industrijskoj politici, razvoju malog i srednjeg poduzetništva te digitalizaciji
Uz već spomenuti stup „Europa koja se razvija“, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac uvodno je podsjetila da su četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja, a to su još „Europa koja povezuje“, „Europa koja štiti“ i „Europa koja je utjecajna“. U svom izlaganju istaknula je da će Hrvatska tijekom šestomjesečnog predsjedanja nastaviti promicati otvorenu trgovinsku politiku s ciljem poticanja gospodarskog rasta i novih mogućnosti za izlazak na svjetska tržišta, ali i jačanja uloge i položaja Europske unije u svijetu. „Naše će se predsjedanje odvijati u vrijeme kada međunarodni sustav trgovine utemeljen na pravilima prolazi kroz značajnu krizu koja dovodi u pitanje pravila koja čine temelj svjetske trgovine“, napomenula je državna tajnica Brnjac.
Prva panel rasprava obuhvatila je temu „EU fondovi – konkurentna i inovativna Europa“, u sklopu koje se razgovaralo o tome kako se produktivnost europskog gospodarstva može ostvariti kroz bolju provedbu pravila jedinstvenog tržišta i kroz stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj europske industrije. „Nekoliko je strategija o kojima se trenutno raspravlja na razini Europske unije, a koje su od iznimne važnosti i za Hrvatsku, te ćemo na njihovo donošenje staviti najveći naglasak. To su strategije za industrijsku politiku, razvoj malog i srednjeg poduzetništva te digitalizaciju gospodarstva, a u tome se ujedno vide prioriteti kojima će se baviti naše resorno ministarstvo“, istaknuo je ministar Horvat. Dodao je kako će 2020. biti godina u kojoj će Hrvatska imati zaokret u sustavu strukovnog obrazovanja, godina u kojoj će se investirati više od 200 milijuna kuna u novi naraštaj hrvatskih majstora, godina u kojoj se neće improvizirati i eksperimentirati, te godina u kojoj će se u Hrvatskoj primjenjivati sve ono što je u Europi već primijenjeno. Sve to radit će se s jedinim i isključivim ciljem bržeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj, zaključio je ministar.
Na panelu je sudjelovala i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je naglasila važnost nastavka ulaganja u zajedničku poljoprivrednu politiku, kao najstariju politiku Europske unije. Objasnila je kako je uloga Republike Hrvatske u tom procesu velika, budući da se o višegodišnjem proračunu trenutno razgovara, a u narednom će se razdoblju isti i definirati. "Vrlo važno pitanje je zdravlje bilja, sigurnost hrane, bolesti i dobrobit životinja. Naši stavovi, što se tiče buduće zajedničke poljoprivredne politike, su u mnogome jasni – ne smanjenju potpora, da većim potporama za mlade, da generacijskoj obnovi gospodarstva, da okolišno održivoj i prihvatljivoj poljoprivrednoj politici", zaključila je ministrica Vučković.
O pregovorima oko višegodišnjeg financijskog okvira govorili su državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac i pomoćnik ministra financija Stipe Župan. Obojica su istaknuli da Republika Hrvatska prvi puta sudjeluje u tom procesu od samoga početka, te da je izvjesno kako će se novo proračunsko razdoblje definirati za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Napomenuto je da se Hrvatska zalaže za ostanak postojeće stope udjela nacionalnog sufinanciranja, kao i važećeg pravila o opozivu sredstava od tri godine, dok je prijedlog Komisije dvije godine tzv. (n+2) te da o tome vodi otvoreni dijalog s članicama koje se zalažu za isto.
Na inicijativu Hrvatske u strateški program EU po prvi put uvrštena tema demografije
Drugi panel donio je raspravo o pitanju uravnoteženog, održivog i uključivog razvoja Europe, a na njemu su sudjelovali ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Majda Burić i državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak. Na samom početku rasprave, istaknuo je kako demografija predstavlja temelj snažnog razvoja gospodarstva koje je ključno za blagostanje Europe, njezinu ulogu na svjetskoj razini te za stvaranje radnih mjesta. Uvažavajući važnost ovog pitanja, ministrica Bedeković naglasila je kako je upravo na inicijativu Hrvatske u strateški program Europske unije za razdoblje do 2024. godine, po prvi put uvrštena tema demografije. „Ova tema će svakako biti u fokusu hrvatskog predsjedanja jer moramo biti svjesni činjenice da se Hrvatska, jednako kao i velik broj drugih članica Europske unije, susreće s problemom negativnih demografskih trendova“, naglasila je ministrica te najavila da će se za vrijeme predsjedanja održati mnoge aktivnosti vezane uz ovo iznimno važno pitanje.
Ministrica Bedeković dodala je kako je sprječavanje siromaštva i socijalno uključivanje, posebice ranjivih skupina, visoko na listi prioriteta Europske unije. Naglašeno je i kako su ravnopravnost spolova i ekonomska neovisnost žena ključne za održivi ekonomski rast te preduvjet za ispunjavanje dugoročnijih političkih ciljeva.
Također, na panelu se govorilo o temi „poslova budućnosti“, posebno onih u području istraživanja i svemira. „Svjesni smo globalnih izazova s kojima se suočava Europska unija u raznim području poput gospodarstva, tržišta rada te demografskih promjena. Suvremeni svijet rada, uz formalno obrazovanje zahtjeva i posjedovanje dodatnih vještina, od opće digitalne pismenosti do posebnih stručnih znanja“, napomenula je državna tajnica Majda Burić, a s time se složila i državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ramljak, dodajući kako se neki od potencijalnih odgovora na sve spomenute izazove kriju u cjeloživotnom obrazovanju te daljnjem poticanju ulaganja u inovacije i istraživanja.