U Šibeniku održani Dani regionalnoga razvoja i EU fondova

Slika /arhiva_gospodarstvo/public/Šibenik Dani regionalnog razvoja i EU fondova 2.jpg

 

Smisao korištenja sredstava i fondova EU s aspekta Republike Hrvatske ima dva temeljna značaja – smanjenje unutarnjih nejednakosti i razvijenosti županija, te dostizanje razvoja članica EU, čije su regije gospodarski razvijenije, u što kraćem roku“, istaknuto je u Šibeniku u sklopu dvodnevnog programa „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“, koji organizira resorno ministarstvo. Ova konferencija privukla je sam državni vrh, ali i brojne visoke goste i uzvanike iz Hrvatske i inozemstva, sa svrhom predstavljanja dosad ostvarenih rezultata u segmentu privlačenja europskih sredstava, te rasprave o prilikama i mogućnostima za još brži razvoj u budućnosti. „Ovo je jedan od događaja na kojem predstavljamo modele unutar kojih možemo doći do daleko većeg gospodarskog rasta od postojećih 3 posto. Upravo su fondovi EU jedan od akceleratora tog rasta uz jeftino osiguranje financiranja svih ovih projekata kroz institucije Republike Hrvatske i EU“, naglasio je tom prilikom ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat koji je također sudjelovao na samoj konferenciji i to kroz ministarsku panel raspravu „EU fondovi – prilike i mogućnosti za brži razvoj“.

Prije mandata ove Vlade samo 9 posto ugovorenosti ponuđenog novca iz EU, danas već 54 posto

Na svečanom otvorenju konferencije svim prisutnima uvodno se obratio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je naglasio kako korištenje europskih sredstava predstavlja čak 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj, što je možda malo i previše u odnosu na druge države, no da zato i jesmo najmlađa članica kojoj je takva injekcija potrebna. „Ono što poduzimamo na nacionalnoj razini uvijek treba biti u okviru ono što se zbiva globalno i europski. Stotine najboljih stručnjaka iz niza područja rade na četiri ključne riječi – konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije. Zato i naši projekti moraju uvijek uzimati u obzir širu sliku“, rekao je premijer Plenković, na čije se riječi nadovezala i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, kao domaćin konferencije. „Važno je naglasiti kako se prije mandata ove Vlade Hrvatska nalazila na 9 posto ugovorenosti ponuđenog novca iz EU, dok se danas ta brojka popela na 54 posto, što dovoljno govori o značajnom napretku koji smo postigli. Namjera nam je da izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju dodatno pojačamo administrativne kapacitete na terenu, tako da se u svakoj jedinici lokalne samouprave ostvari barem jedan pripremljen EU projekt“, naglasila je ministrica Žalac. Uz već spomenute predstavnike Vlade RH, na konferenciji su prisustvovali i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Branka Juričev Martinčev, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, visoki uzvanici iz Slovačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Malte, predstavnici županija, gradova i općina, ali i brojni drugi gosti. Njima su se uvodno obratili i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk te gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, a prigodno je emitirano i obraćanje video porukom povjerenika Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günthera H. Oettingera.

Poduzetnicima treba omogućiti još više sredstava, oni će ih najbolje iskoristiti

U sklopu već spomenute panel rasprave ministara Vlade RH, zaključeno je kako je u segmentu projekata financiranih pomoću sredstava EU najvažnije skratiti procedure, pojednostaviti pravila, pripremiti nove natječaje i do kraja pratiti realizaciju tih projekata. „Moja je namjera i želja da se putem natječaja što više sredstava daje poduzetnicima i realnom sektoru, jer će oni to najbolje i najbrže znati iskoristiti, te kasnije ta sredstva kroz svoju djelatnost i vratiti u državni proračun, čime ćemo generirati daljnji gospodarski rast. Do kraja godine najavili smo i Akcijski plan za rasterećenje poduzetništva u smislu ukidanja velikog broja administrativnih barijera i jednog dijela neporeznih davanja“, objasnio je ministar Horvat, te najavio kako resorno ministarstvo intenzivno radi na pripremi još 4 velika natječaja do kraja godine. „U 2019. godini cilj nam je imati sve potrebne pripreme da izmjenom programa što brže iskoristimo očekivanih 1,5 milijarde kuna dodatnih sredstava za hrvatske poduzetnike. Mi smo radikalno promijenili filozofiju kojom pristupamo njima, te na terenu tražimo sugestije što i kako mi možemo za njih učiniti bolje“, zaključio je ministar Horvat.

Iskoristio je tu priliku da pozove sve zainteresirane na 22. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu (NASA), koje će se održati u Rapcu 18. i 19. listopada, gdje će se nastaviti priča o EU fondovima, ali i svim drugim temama bitnim za hrvatske poduzetnike.



Stranica