Potpisan Sporazum o suradnji Ministarstva i HGSS-a s ciljem unaprjeđenja sigurnosti u parkovima

  • Slika /slike/Vijesti/2021/Plitvice.jpg
  • Slika
U Nacionalnom parku Plitvička jezera danas je potpisan Sporazum o suradnji između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske gorske službe spašavanja. Sporazum su potpisali ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić i pročelnik HGSS-a Josip Granić.
 
Cilj Sporazuma je unaprjeđenje sigurnosti, spašavanja i zaštite ljudskih života te zaštite prirode na nepristupačnim prostorima nacionalnih parkova i parkova prirode. Sukladno Sporazumu, HGSS će svoje znanje, iskustvo, ljudske i ostale raspoložive potencijale te opremu staviti na raspolaganje Ministarstvu i javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode, a Ministarstvo se obvezalo pomoći aktivnosti HGSS-a osiguranjem financijskih sredstava. 
 
„Ovaj Sporazum omogućit će još kvalitetniju suradnju naših parkova i HGSS-a, poglavito po pitanju sigurnosti posjetitelja, ali i održavanja infrastrukture“, istaknuo je ministar Ćorić.
 
Osim potpisivanja Sporazuma o suradnji Ministarstva i HGSS-a, na Plitvicama su danas predstavljeni i rezultati projekta „Uporaba LiDAR-a u inventarizaciji Šumskih ekosustava u zaštićenim područjima prirode“ koje je javnosti prezentirao doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
 
Javna ustanova NP Plitvička jezera pokrenula je 2014. godine lasersko skeniranje kompletne površine Parka koristeći lasersku tehnologiju LiDAR-a. To je bilo prvo takvo snimanje u Hrvatskoj, s ciljem kompletne inventarizacije geoprostorne infrastrukture i prirodnih vrijednosti parka. LiDAR (Light Detection and Ranging) je tehnika daljinskih istraživanja, odnosno potpuno automatiziran postupak prikupljanja prostornih podataka iz zraka koristeći laserski skener.
 
Upotrebom LiDAR-a prebrojana su sva stabla u šumama koje prekrivaju 81% površine Parka. Analizama koje su u konačnici napravljene u šumama Parka ustanovljeno je 4.007.362 stabala. Najzastupljenija je bukva sa 75.5 %, druga po zastupljenosti je jela (19.5 % udjela), slijedi smreka (4.4 % udjela), dok od ostalih vrsta drveća ima najviše običnog bora - ukupno 24.521 stablo.
Na godišnjoj razini šume ovog nacionalnog parka povećaju biomasu za otprilike 100.000 tona, što bi značilo da godišnje akumuliraju 40.000 tona ugljika. Za usporedbu, to je ekvivalent godišnjoj emisiji CO2 koju proizvede otprilike 32.000 automobila.
 
Rezultati ovoga projekta, osim inventure šuma i šumskih resursa, poslužit će djelatnicima Parka za uspostavu motrenja i praćenja promjena u šumskim ekosustavima, posebice u vremenu recentnih promjena klime kada šume postaju sve više ugrožene, a u isto vrijeme su jedan od najučinkovitijih alata u sprječavanju globalnog zatopljenja.

Stranica