Održana prva sjednica Odbora za kružno gospodarstvo

U okviru projekta „Tehnička pomoć Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za održivo gospodarenje otpadom – prijelaz na kružno gospodarstvo“ koji se od 2020.-2022. provodi u suradnji sa Svjetskom bankom imenovan je Odbor za kružno gospodarstvo koji je danas u Zagrebu održao prvu sjednicu.
 
Cilj Odbora je ubrzati prelazak Hrvatske na kružno gospodarstvo i ostvarivanje ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje stvaranja otpada, a ujedno i smanjenje pritiska na okoliš, te preobrazbu otpada u visokokvalitetne sekundarne sirovine, ugrađene u nove proizvode. Odbor je stručno, koordinacijsko tijelo sa 19 članova predstavnika iz raznih organizacija i strukovnih udruženja iz svih ključnih sektora - javnog, proizvodnog, znanstveno-istraživačkog i civilnog, koji će svojim znanjem, iskustvom i nadležnostima osiguravati horizontalnu i vertikalnu suradnju svih sektora.
 
“Kružno gospodarstvo ne počinje s otpadom, već uzima u obzir cjelokupni životni ciklus proizvoda - od redizajna proizvoda pogodnih za recikliranje, do poduzeća i potrošača koji će usvojiti kružne poslovne modele i osobna ponašanja”, kazala je dr. sc. Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
 
Na prvoj sjednici Odbora za kružno gospodarstvo stručnjaci Svjetske banke Sameer Akbar, Arno Behrens, Rieko Kubota,Vladimir Kalinski i Sunčica Pleština te Hana Huzjak, predstavnica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i Fritz Kroiss iz Austrijske agencija za okoliš (UBA) predstavili su Projekt tehničke pomoći Svjetske banke u svjetlu Europskog zelenog plana i kružnog gospodarstva, primjenu koncepta kružnoga gospodarstva u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na odabrani sektor građevinarstva odnosno građevinski otpad i digitalnu platformu za suradnju i komunikaciju o kružnom gospodarstvu.
 
“Sve što činimo stvara neku vrstu otpada. To je način na koji mi ljudi živimo. No, moramo naučiti kako prenamijeniti taj otpad i ponovno ga koristiti. Analiza napravljena u suradnji Ministarstva i Svjetske banke pokazala je da je stopa kružnosti hrvatskoga gospodarstva tek 2.7%, dok preko 97% svega što koristimo odlazi u otpad“, naglasio je Jehan Arulpragasam, direktor Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.

Istaknuo je kako brži prelazak Hrvatske na kružno gospodarstvo zahtijeva udruživanje snaga i suradnju svih dionika na svim razinama, te stalno podsjećanje da crpljenje prirodnih bogatstava, od kojih se proizvode stvari koje konzumiramo, moramo smanjiti, te da velika većina tih proizvoda ne bi trebala završiti kao otpad, već kao novi proizvod.
 
Ministarstvo i Svjetska banka trenutno rade i na izradi petogodišnjeg akcijskog plana za kružno gospodarstvo za građevinski sektor, s obzirom na dva razorna potresa koja su pogodila Hrvatsku prošle godine te trenutne i nadolazeće aktivnosti obnove koje će intenzivirati potrebu za zbrinjavanjem velikih količina građevinskog otpada. Iako stopa recikliranja građevinskog otpada pokazuje dobre rezultate (u 2019. stopa oporabe bila je 67%, dok je cilj EU-a za 2020. bio 70%), značajne količine ovog otpada i dalje završavaju na odlagalištima, a određene količine završe i nepropisno odbačene u okoliš.
  
U nastavku projekta planirana je i izrada nacionalne digitalne platforme za kružno gospodarstvo, koja bi sadržavala i korisnički portal za praćenje napretka u postizanju ciljeva kružnoga gospodarstva iz europskog i nacionalnog zakonodavstva. Platforma bi također služila kao alat za zajednički rad i suradnju i mjesto za razmjenu znanja o kružnom gospodarstvu za građane, poduzeća i lokalnu upravu, kako je definirano u Nacionalnom programu reformi Republike Hrvatske za 2020. godinu.
 
 

Stranica