- Objavljeno: 24.01.2026.
Nacionalni park Krka slavi 41. rođendan
Nacionalni park Krka proglašen je 1985. godine kao jedan od najmlađih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, s ciljem očuvanja jedinstvene prirode te bogate kulturne i povijesne baštine krškog područja.
Tijekom više od četiri desetljeća, Nacionalni park Krka prepoznat je kao jedno od najvrjednijih prirodnih područja Republike Hrvatske s iznimnim prirodnim i kulturnim vrijednostima te kontinuiranim ulaganjima u zaštitu prirode i održivo upravljanje.Nacionalni park Krka obuhvaća sedam sedrenih slapova rijeke Krke, jedinstveni prirodni fenomen koji se može očuvati isključivo u iznimno čistim i stabilnim ekološkim uvjetima. Skradinski buk, najpoznatiji slap parka i najduža sedrena barijera u Europi, jedan je od njegovih ključnih prirodnih simbola.
Ističe se iznimnom bioraznolikošću što ga svrstava u najvrjednija prirodna područja Hrvatske i Europe na čijem je prostoru zabilježeno više od dvije tisuće biljnih i životinjskih vrsta, iznimno bogat riblji fond te više od dvjesto vrsta ptica.
Uz prirodne ljepote, Krka čuva i iznimno vrijednu kulturno-povijesnu baštinu. Rimski vojni logor Burnum s očuvanim amfiteatrom, franjevački samostan Majke od Milosti na otočiću Visovcu, srednjovjekovne utvrde te arheološki lokalitet Oziđana pećina svjedoče o neprekinutoj prisutnosti čovjeka na ovom prostoru duljoj od osam tisuća godina.
Sustavan rad na zaštiti prirode i odgovornom upravljanju posjećivanjem potvrđen je i na međunarodnoj razini. Nacionalni park Krka 2024. godine osvojio je zlatno priznanje Green Destinations Award, postavši prvi nacionalni park u Hrvatskoj i drugi u svijetu s tom prestižnom titulom.
Dodatno priznanje stiglo je i od Europske kulturne turističke mreže (ECTN) koja je park uvrstila među najuspješnije europske destinacije kulturnog turizma. Time je potvrđena uspješna integracija prirodnih i kulturnih vrijednosti te razvoj održivog, prostorno i sezonski uravnoteženog turizma.
U proteklom razdoblju provedena su značajna ulaganja usmjerena na ravnomjeran razvoj cijelog parka i smanjenje pritiska na najposjećenije lokalitete. Projektom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke zaokružena je višegodišnja vizija ravnomjernog razvoja cijelog parka, a obuhvaćena su opsežna infrastrukturna ulaganja: uređenje Eko kampusa „Krka“ u Puljanima, Volonterskog centra Titius s hostelskim smještajem i laboratorijima za istraživače, obnova poučno-pješačkih staza, rekonstrukcija vodovodne i odvodne mreže te krajobrazno uređenje prostora. Uvedena su i dva elektrobroda na relaciji Roški slap - Visovac, čime je ponovno uspostavljena povijesna izletnička ruta, uz minimalan utjecaj na osjetljivi riječni ekosustav.
Također je otvoren i Centar za interpretaciju prirode Krka - vrelo života u Kistanjama čime je snažno valoriziran gornji tok rijeke gdje se nalazi pet od sedam Krkinih slapova.
Poseban naglasak stavljen je i na ulaganja u znanstveno utemeljenu zaštitu prirode kroz LIFE projekte, među kojima se ističu projekti usmjereni na kontrolu invazivnih vrsta, obnovu staništa i očuvanje endemskih i kritično ugroženih slatkovodnih riba.
Ove godine, u sklopu obilježavanja 41. rođendana parka, održan je Green Eye Festival koji spaja umjetnost, edukaciju i aktivizam, s posebnim fokusom na održivi razvoj, ekološku stabilnost i očuvanje prirode. Na samom otvorenju festivala održan je i panel "Priroda pod paragrafom: zakoni, politike i stvarna zaštita oprašivača" na kojem se raspravljalo o tomu koliko pravni i strateški dokumenti, kao što su Zakon o obnovi prirode, EU inicijativa za oprašivače, Strategija bioraznolikosti i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040., štite oprašivače na terenu te kako se ti akti prevode u konkretne mjere, projekte i lokalne zajednice. Na panelu je, uz mnogobrojne paneliste, sudjelovao i p.o. ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr.sc. Aljoša Duplić.







