Izvješće sa sjednice Vlade iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije

Vlada je na današnjoj 49. sjednici donijela Odluku o nastavku financiranja projekata izgradnje 4 centra za gospodarenje otpadom i davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o sufinanciranju i ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, te Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o mehanizmima financiranja u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU).

Također, Vlada je dala prethodnu suglasnost Hrvatskim vodama za dugoročno kreditno zaduženje kod Privredne banke d.d. Zagreb radi financiranja kapitalnih ulaganja.
 

• U lipnju 2023. Vlada je donijela Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028. godine s nizom mjera koje doprinose ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno direktivama EU i Ugovoru o pristupanju. Posebno važnim smatraju se mjere Europskog zelenog plana koje podržavaju ispunjavanje postojećih nacionalnih obveza koje proizlaze iz direktiva EU o otpadu, osobito ciljeva do 2035. godine određenih Direktivom 2008/98/EZ o povećanju odvajanja i recikliranja otpada na 65% i smanjenju odlaganja otpada na 10%. Kako bi se ispunile obveze iz zakonodavstva EU-a potrebno je završiti izgradnju 4 centra za gospodarenje otpadom čija izgradnja je već započela (Babina gora, Lećevica, Lučino razdolje i Piškornica), koji su odobreni kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. a planiraju se nastaviti kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. (dalje: PKK 2021. - 2027.). Budući da sredstva dostupna iz PKK 2021. - 2027. nisu dostatna za realizaciju navedena 4 centra te da jedinice lokalne i regionalne samouprave nemaju dovoljno financijskih i administrativnih kapaciteta potrebnih za samostalnu provedbu tako složenih i financijski zahtjevnih projekata, nužno je definirati održiv način provedbe. Prema ovoj Odluci, osim sredstava PKK 2021. - 2027. kroz koji je za svaki od 4 projekta dostupno 14.389.924 EUR, projekti će se sufinancirati sredstvima korisnika (komunalnih tvrtki u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave u iznosu od 15% prihvatljivih troškova projekta), a preostali dio prihvatljivih troškova sufinancirat će se u jednakim omjerima iz Državnog proračuna i sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 

• Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja uspostavljen je pravni temelj za provedbu aktivnosti za financiranje mjera ublažavanja klimatskih promjena u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Sukladno čl. 103. Zakona, dan je okvir za uspostavljanje Modernizacijskog fonda kao novog financijskog mehanizma u Republici Hrvatskoj sa svrhom postizanja ciljeva Europskog zelenog plana podupiranjem zelene i socijalno pravedne tranzicije. S tim u vezi, donesena je Uredba o mehanizmima financiranja u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, kako bi se definirali načini primjene, odabir ulaganja za modernizaciju, rokovi, primanje prihoda, praćenje provedbe, izvješćivanje prema Europskoj komisiji i drugi potrebni elementi.

 

• Hrvatske vode su 12. studenog 2024. objavile Poziv za prikupljanje ponuda za nabavu kredita radi financiranja investicijskih projekata, na koji su pristigle 4 ponude ponuditelja: Zagrebačka banka d.d. Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb; Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka i Privredna banka d.d. Zagreb. Nakon pregleda i ocjene dostavljenih ponuda, ponuda Privredne banke d.d. Zagreb ocijenjena je kao najpovoljnija. Sukladno navedenom, Upravno vijeće Hrvatskih voda je 25. studenog 2024. donijelo Odluku kojom se odobrava kreditno zaduživanje Hrvatskih voda kod Privredne banke d.d. Zagreb u iznosu od 31.122.708,00 eura radi financiranja projekata razvoja javne vodoopskrbe i javne odvodnje te projekata zaštite od štetnog djelovanja voda i usluga preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda. Kreditnim zaduženjem obuhvaćeno je financiranje 1.372 vodnogospodarska projekta od kojih se 306 projekata odnosi na EU projekte (119 projekata zaštite voda, 89 projekata javne vodoopskrbe, 56 aglomeracija te 42 projekta zaštite od štetnog djelovanja voda), dok se ostali odnose na redovni program Hrvatskih voda. Vlada je na današnjoj sjednici dala prethodnu suglasnost za ovo dugoročno kreditno zaduženje, što je propisano u slučaju ako vrijednost posla premašuje iznos od 1.000.000,00 eura.

 


 

Stranica