EU ministri podržali ugrađivanje cilja smanjenja emisija od najmanje 55% do 2030. godine u Europski propis o klimi

Vijeće ministara okoliša EU-a održano je u Bruxellesu, a Hrvatsku je na sastanku predstavljao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Mario Šiljeg.
Jedna od glavnih tema sastanka bilo je postizanje općeg pristupa za Europski propis o klimi.
 
Europsko vijeće postavilo je kao jedan od četiri glavna prioriteta Strateškog programa za razdoblje 2019. – 2024. izgradnju klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe te je u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019., podržalo postizanje klimatski neutralne EU do 2050. u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Europsko vijeće je podržalo i novi cilj smanjenja emisija za 2030., potreban za dostizanje klimatske neutralnosti. Oba cilja ugrađena su u Europski propis o klimi.
 
Republika Hrvatska podržava da se usvojeni cilj smanjenja emisija od najmanje 55% do 2030. godine ugradi u zakonodavni okvir EU-a putem Europskog propisa o klimi jer to predstavlja održivu putanju prema ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
 
„Smatramo da je brzo usvajanje Europskog propisa o klimi presudno u smislu učinkovite i pravodobne provedbe potrebnih dodatnih mjera s ciljem postizanja definiranih ciljeva. Kao zemlja osjetljiva na klimatske promjene, Hrvatska je zainteresirana za provođenje ambiciozne klimatske politike koja će preokrenuti postojeće trendove i koja će nas zaštititi od budućih troškova od štete“, rekao je državni tajnik Šiljeg.
 
Na sastanku su usvojeni i Zaključci Vijeća o postizanju kružnog i zelenog oporavka. Republika Hrvatska pozdravlja naglašavanje uloge kružnog gospodarstva u oporavku od krize uzrokovane COVID-19 pandemijom, jačanju otpornosti, konkurentnosti, stvaranju novih radnih mjesta i osiguravanju blagostanja.
 
Državni tajnik Šiljeg je istaknuo važnost nastavka poduzimanja mjera za rješavanje problema onečišćenja mora plastičnim otpadom i mikroplastikom.
 
Republika Hrvatska je podržala i usvajanje Zaključaka o digitalizaciji koja koristi okolišu kojima se ističu pozitivni aspekti digitalizacije u zaštiti okoliša poput olakšavanja prikupljanja podataka i provođenja postupaka u vezi klime i okoliša digitalnim alatima i putem podatkovnih centara, kao i smanjenje utjecaja ICT-a na klimu i okoliš.
 
Ministri su razmijenili mišljenja o prijedlogu Strategije održivosti u području kemikalija – prelazak na netoksičan okoliš, a usvojen je i opći pristup za Uredbu o izmjeni Arhuške uredbe kojom će se riješiti neusklađnosti EU-a s odredbama Aarhuške konvecije (UNECE Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša). 
 
Nakon potvrđivanja od strane Europskog parlamenta, na Vijeću za okoliš usvojena je Uredba kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje 2021.–2027.
 

Stranica | Klima