Državni tajnik Mario Šiljeg sudjelovao na UN Konferenciji o oceanima u Lisabonu

U Lisabonu je od 27. lipnja do 1. srpnja 2022. održana UN-ova Konferencija o oceanima (UN Ocean Conference) na temu „Jačanje aktivnosti vezanih za oceane temeljenih na znanosti i inovacijama za provedbu SDG 14: pregled stanja, partnerstva i rješenja“.
 
Republiku Hrvatsku je predstavljalo izaslanstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na čelu s državnim tajnikom Mariom Šiljegom uz kojeg su na konferenciji sudjelovali veleposlanica Republike Hrvatske u Portugalskoj Republici, Nj. E. Anita Tršić i ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer.
 
Vlade Kenije i Portugala bili su zajednički domaćini konferencije o oceanima, a u provedbi njezinog programa važnu ulogu je imalo „UN Desetljeće oceana 2021. – 2030.“, i to kroz koordinaciju važnih događanja i aktivnosti tijekom Konferencije te pružanjem prilike za razmjenu i usvajanje znanja potrebnog za ostvarenje vizije „Oceana kakav želimo“ (“Ocean We Want“).
 
Ova je konferencija dio niza međunarodnih događanja održanih s ciljem jačanja upravljanja oceanima čija je namjera davanje doprinosa i političke podrške međunarodnoj agendi za oceane i mora u trenutku kad se na globalnoj razni suočavamo s duboko ukorijenjenim problemima naših društava i gospodarstava. Konferencijom se nastojalo mobilizirati sve dionike (države, UN organizacije, nevladine udruge, znanstvenu zajednicu, civilno društvo, industriju i dr.) u zajedničkom usklađenom djelovanju kroz poticanje neophodnih i znanstveno utemeljenih inovativnih rješenja s ciljem pokretanja novog poglavlja globalnog djelovanja za oceane koji će zahtijevati velike strukturne transformacije i zajednička rješenja koja su „usidrena“ u SDG-ovima.
 
Konferenciju je otvorio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, a izaslanici su sporazumno izabrali predsjednika Kenije Uhurua Kenyattu i predsjednika Portugala Marcela Rebela de Sousu za supredsjedatelje konferencije.
 
Predsjednik de Sousa istaknuo je da se konferencija održava u pravom trenutku, na pravom mjestu i putem odgovarajućeg pristupa, naglašavajući neophodnost oceana za mir i sigurnost, zdravlje, otpornost okoliša i održivi razvoj. Predsjednik Kenyatta pozvao je izaslanike da ideje zamijene djelovanjem potaknutim znanošću i inovacijama te pozvao na korištenje prirodnih rješenja koja povezuju ocean i klimatske promjene, kao i na financiranje rješenja za očuvanje i održivo korištenje oceana.
 
Glavni tajnik UN-a Guterres ponudio je četiri preporuke za rješavanje situacije u oceanu: ulaganje u održiva oceanska gospodarstva za hranu i obnovljivu energiju; korištenje oceana kao model za upravljanje globalnim problemima za veće dobro; zaštitu oceana i ljudi čiji životi i sredstva za život ovise o njima i ulaganje u sustav ranog upozoravanja kako bi se zaštitile primorske zajednice. Naglasio je da Konferencija može otvoriti novi horizont za pravednu i održivu budućnost za sve, čineći bitnu razliku za ocean i za nas.
 
Na Konferenciji je konsenzusom usvojena politička deklaracija pod nazivom „Naš ocean, naša budućnost, naša odgovornost“ čiji je sadržaj usmjeren na djelovanja utemeljena na znanosti i inovacije za podršku provedbi Cilja 14 održivog razvoja (SDG14) te očuvanju i održivom korištenju oceana, mora i morskih resursa.
 
Državni tajnik Šiljeg je na plenarnoj sjednici istaknuo iznimnu važnost konferencije za sve koji teže stvaranju i provedbi dobrih ekoloških i održivih razvojnih politika za oceane, a posebno za državu kao što je Hrvatska čija je obala duga preko 5000 km s više od 1200 otoka što čini naše najvrjednije, ali istovremeno i najranjivije vrijednosti.
 
Naglasio je da Republika Hrvatska ima dugu tradiciju zaštite i očuvanja ranjivih morskih ekosustava te da je više od 12% morskog područja u Hrvatskoj pod zaštitom. Ipak, Hrvatska namjerava još doprinijeti globalnom cilju zaštite oceana: do 2030. godine Hrvatska planira zaštititi 30% morskog područja.
 
Kao država članica EU-a, Hrvatska provodi međusobno dogovorenu politiku zaštite okoliša i u tom smislu u potpunosti podupire postojeće dobrovoljne obveze EU-a pripremljene za predstavljanje na ovoj konferenciji. Na regionalnoj razini, kao članica obitelji UNEP/MAP, Hrvatska podupire provedbu dogovorenih odluka i aktivnosti kojima se podupire Program održivog razvoja do 2030.
 
Osim toga, Hrvatska snažno podupire koordinirane aktivnosti na svim razinama, posebice suradnju sa susjednim zemljama, imajući u vidu dokaze o prekograničnom onečišćenju s kojim se suočavamo u Jadranu.

Stranica