Detaljnije o pripremnim dokumentima i akcijskim programima Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

Početna procjena stanja okoliša morskih voda

U okviru izrade Strategije zaštite morskog okoliša i provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS (2008/56/EZ) dokument 'Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana' prvi je korak u pripremi programa mjera za postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša. Odnosi se na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju a obuhvaća:

analizu osnovnih svojstava i značajki postojećeg stanja morskog okoliša, odnosno obuhvaća fizikalna i kemijska svojstva, stanišne tipove, biološka svojstva i hidromorfologiju;
analizu glavnih opterećenja i utjecaja na stanje okoliša morskih voda, uključujući ljudske djelatnosti

Izradu dokumenta 'Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana' Ministarstvo je povjerilo Institutu za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Zavodi, agencije i tijela državne uprave nadležna za pojedina resorna područja svojim su komentarima i materijalima doprinijeli razradi dokumenta.

Metodologija izrade

Izrada dokumenta temeljena je na Okvirnoj direktivi o morskoj strategije (2008/56/EZ) odnosno Uredbi o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša:

Prvi dio sadrži opis značajki morskog okoliša sukladno Prilogu III ODMS odnosno Uredbe
Drugi dio sadrži opis postojećih opterećenja koji imaju utjecaj na promjene morskog okoliša sukladno Prilogu III
Treći dio sadrži zaključke i uočena prioritetna područja djelovanja.

Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja

Uzimajući u obzir izrađen i usvojen prvi dokument Strategije zaštite morskog okoliša: 'Početna procjena stanja i pritisaka na morski okoliš Hrvatskog dijela Jadrana' izrađen je dokument: 'Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja'.

U okviru definiranja ovog dokumenta bilo je potrebno razlučiti četiri cilja:

Zaštititi, omogućiti oporavak (gdje je potrebno), strukturu i funkcije biološke raznolikosti i ekosustava u cjelini u svrhu postizanja i zadržavanja dobrog stanja okoliša.
Uočiti onečišćenje morskog okoliša u svrhu procjene rizika za ljudsko zdravlje i zdravlja ekosustava u cjelini s obzirom na korištenje mora i osigurati da onečišćenje ne predstavlja značajniji rizik za ljudsko zdravlje i zdravlje ekosustava s obzirom na njegovu namjenu.
Zadržati korištenje morskih resursa i dobara, te drugih aktivnosti u morskim područjima, na razinama koje su održive i koje osiguravaju potencijal za korištenje i aktivnosti sadašnjih i budućih generacija.
Primijeniti principe dobrog upravljanja, kroz EU i globalno.

Odluka Komisije o kriterijima i metodološkim standardima za definiranje dobrog stanja morskih voda predlaže određeni broj kriterija i pridruženih im indikatora za procjenu dobrog stanja, u odnosu na 11 kvalitativnih deskriptora iz Aneksa I Okvirne direktive o morskoj strategiji. Kriteriji su izrađeni temeljem postojećih obveza i razvoja kroz EU legislativu obuhvaćajući relevantne elemente morskog okoliša. Među kriterijima je potrebno razlikovati one koji su sasvim razvijeni i operativni i one koji zahtijevaju daljnje usavršavanje u uskoj koordinaciji s uspostavljanjem monitoring programa: 'Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora'. Naime, za određeni broj kriterija i indikatora potrebna je daljnja razrada temeljena na dodatnim znanstvenim saznanjima o morskom okolišu i procesima u njemu, što je neophodno za postizanje ciljeva Direktive.

Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja

'Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja' (Gospodarsko-socijalna analiza) dio je Početne procjene te se smatra pripremnim dokumentom Strategije.

Uz financijsku i tehničku pomoć Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP) i Svjetskog fonda za okoliš (GEF), 2013. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s UNEP/MAP-ovim Regionalnim akcijskim centrom Program prioritetnih aktivnosti (PAP/RAC), pokrenulo je izradu dokumenta „Gospodarsko-socijalne analize“ koja se odnosi ne samo na morski okoliš (kako je propisano Okvirnom direktivnom o morskoj strategiji) već i na obalno područje (sukladno Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja).

Izrada dokumenta temelji se na analizi postojećih sektorskih dokumenata i statističkih podataka te stručnoj procjeni u skladu s postojećim EU smjernicama i Ekosustavnim pristupom UNEP/MAP-a.

Osnovni cilj dokumenta je analiza obalnog područja iz gospodarske i socijalne perspektive te navođenje preporuka za unaprjeđenje Strategije.

Nacrt dokumenta pored uvodnog dijela sadrži 6 poglavlja i priloge.

predstavljena je hrvatska obala i djelatnosti u obalnom području i opisuju se promjene u proteklom razdoblju.
daje se osvrt na relativnu razinu razvoja županija, gradova i općina u obalnom području te njihovo fiskalno stanje, uključujući i podatke vezane za ulaganja u zaštitu okoliša.
navedena je analiza poveznica između gospodarskih pokretača, okolišnih pritisaka koje uzrokuju i njihovih utjecaja na obalni i morski okoliš. U ovome se poglavlju također razmatra razmjer u kojem su okolišni izdaci vezani za okolišne pritiske i utjecaje.
navode se aktualne projekcije za kratkoročni razvoj hrvatskoga gospodarstva te ih se povezuje s obalnim područjem.
bavi se troškovima propadanja okoliša. Budući da se procjene ovih troškova suočavaju s ozbiljnim metodološkim problemima, navedeni su postojeći pristupi i neki kvantitativni i kvalitativni parcijalni primjeri kako bi se ovi troškovi mogli procjenjivati u budućnosti; trenutno je za procjenu troškova prihvatljiv pristup temeljen na troškovima.
preporuke vezane za podatke i baze podataka, deskriptore za dobro stanje okoliša obalnog područja, unaprjeđenje sustava praćenja, postizanje dobrog stanja upravljanja (imajući na umu integrirajući aspekt Strategije putem zajedničkog sustava upravljanja), kao i moguća unaprjeđenja metodologije s posebnim naglaskom na utjecaje budućih mjera.

Uzeti su u obzir postojeći zakonski okvir, institucionalni kapaciteti i mogućnost za osposobljavanje dionika u cilju upravljanja okolišno prihvatljivim razvojem obale. S obzirom da je koncept održivog razvoja već po definiciji prihvaćen, preporuke se odnose isključivo na politiku razvoja koja podrazumijeva brigu za okoliš i uzima u obzir troškove uništavanja okoliša.

Dokument Gospodarsko-socijalne analize predstavlja osnovu za izradu Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kao akcijskog programa Strategije.

Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora

Akcijski program Morske strategije: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (Sustav praćenja) prvi je akcijski program i kao takav sastavni dio Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem čija obveza izrade proizlazi iz Okvirne direktive o morskoj strategiji ODMS. Nadalje, uz ODMS Uredbom je u nacionalno zakonodavstvo transponirana i prateća Odluka Komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša. Transpozicijom ODMS u nacionalno zakonodavstvo Republika Hrvatska je preuzela obveze i rokove za donošenje dokumenata i uspostavu akcijskih programa Strategije.

Sustav praćenja se odnosi na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju. Ovim se akcijskim programom Strategije, a na temelju usvojenog prvog pripremnog dokumenta: „Početne procjene stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana“, te ostalih pripremnih dokumenata:„Skup značajki dobrog stanja morskog okoliša DSO i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja“, postojećih i dostupnih uputa, podataka, i rada Europske komisije, procjena i drugih dokumenata vezanih za istraživanje i praćenje stanja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj, definira „Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora“.

Dosljednost i usklađenost u izradi ovog Programa Strategije ostvaruje se suradnjom Republike Hrvatske sa susjednim jadranskim državama (podregija Jadransko more) i zemljama Sredozemlja (regija Sredozemno more) u okviru usuglašavanja pristupa u provedbi ODMS i ekosustavnog pristupa pri upravljanju ljudskim djelatnostima u obalnom i morskom okolišu u Sredozemlju, a u cilju postizanja i održavanja dobrog stanja morskog okoliša do 2020. godine. Podregionalna i regionalna suradnja i usuglašavanje provode se putem postojećih radnih tijela Europske komisije, međunarodnih i međudržavnih ugovora o suradnji na zaštiti i upravljanju morskim okolišem (na razini podregije: Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja; na razini regije: Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, NN MU 12/93 i 11/2004), te u okviru postojećih međunarodnih institucionalnih oblika suradnje i različitih znanstveno-istraživačkih projekata, relevantnih postojećih programa praćenja ili onih koji su trenutno u izradi. Također je osigurana dosljednost metoda praćenja stanja, procjena prekograničnih utjecaja i značajki, te su propisane standardizirane metode praćenja i procjena stanja.

Sustav praćenja pored uvodnog dijela, popisa literature i priloga, čine poglavlja koja se bave prijedlozima praćenja i promatranja za 11 kvalitativnih deskriptora dobrog stanja morskog okoliša.

Sustav praćenja u predstojećem će se razdoblju, a uvažavajući dinamiku provedbe aktivnosti Strategije u šestogodišnjim ciklusima, odnosno nadopunama i izmjenama pripremnih dokumenata, te većoj dostupnosti novih saznanja i razini provedbe ostalih relevantnih politika, nadopunjavati i nadograđivati.

Program mjera

Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (Narodne novine, broj 112/2014, u daljnjem tekstu: Uredba) transponirana je Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (u daljnjem tekstu: Okvirna direktiva o morskoj strategiji-ODMS), te Odluka komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša (u daljnjem tekstu: Odluka). Uredba uređuje polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj i provedbu Strategije, te Plan djelovanja prema kojemu je najkasnije do 2015. predviđena izrada Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Program mjera), odnosno najkasnije do 2016. predviđen je početak primjene Programa mjera na obalnom prostoru i morskim vodama pod suverenitetom RH odnosno u kojima RH ostvaruje suverena prava i jurisdikciju.

Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (Narodne novine, Međunarodni ugovori , broj 8/2012; u daljnjem tekstu: Protokol) preuzeta je obaveza iz Protokola Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja o izradi nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem (u daljnjem tekstu: IUOP Strategija) što je preneseno kroz Uredbu. U tom smislu Strategija objedinjuje oba strateška dokumenta (Morsku strategiju i IUOP Strategiju).

Sukladno odredbama Uredbe, Programom mjera se određuju mjere koje je potrebno poduzeti radi postizanja i/ili održavanja dobroga stanja okoliša te mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Program mjera se utvrđuje na temelju izrađenih pripremnih dokumenata Strategije. Pri izradi programa mjera uzeti su u obzir elementi obveznog obuhvata Programa mjera iz Priloga V. i Priloga VI. Uredbe, kao i prethodno definirane mjere donesene slijedom primjene posebnih propisa RH, a osobito one utvrđene na temelju propisa iz područja vodnoga gospodarstva (graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, standardima kakvoće u okolišu u području vodne politike i u području politike zaštite i upravljanja morskim okolišem); na temelju propisa kojim se uređuje kakvoća mora za kupanje; propisa o staništima i pticama; prostorno-planskim dokumentima; ribarskoj politici; kao i mjere donesene na temelju međunarodnih sporazuma.

Program mjera uključuje i mjere prostorne zaštite koje pridonose stvaranju usklađenih i reprezentativnih mreža očuvanih morskih područja i primjereno obuhvaćaju raznolikost ekoloških sustava koji ih čine. Pri tome, u obzir se uzimaju odredbe posebnih propisa iz područja zaštite prirode za utvrđivanje ekološki značajnih područja Europske unije NATURA 2000 i proglašavanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Potrebno je da Program mjera sadrži i mjere o kojima su se države podregije, odnosno države regije usuglasile u okviru regionalnih i međunarodnih sporazuma.

U tom smislu, u okviru definiranja Programa mjera, prema relevantnim smjernicama MED POL-a UNEP/MAP-a, kao zasebna aktivnosti provesti će se revizija Nacionalnog akcijskog plana (NAP) za Hrvatsku koji je izrađen 2005. godine u okviru UNEP/MAP-ovog Strateškog akcijskog plana za zaštitu Mediteranskog mora od onečišćenja s kopna (SAP MED).

Pri izradi Programa mjera mora se primjereno voditi računa o održivom razvoju, te o socijalnim i gospodarskim učincima predviđenih mjera. U tu svrhu postojeće mjere treba pojedinačno ocijeniti analizom tehničke izvodivosti i učinkovitosti troška (cost-effectiveness analiza), te predložiti skup tehnički izvedivih i zadovoljavajuće učinkovitih mjera. S obzirom da se radi o međusobno uvjetovanim mjerama čiji se učinci prepliću, treba ocijeniti i društvene koristi i troškove skupa predloženih mjera (cost-benefit analiza). U Programu se tako nalaze mjere koje su povoljno ocijenjene i skupno i pojedinačno.