Svjetski dan divljih vrsta 2025.

UN-ov Svjetski dan divljih vrsta (UN World Wildlife Day) obilježava se svake godine 3. ožujka, a cilj ove inicijative je podizanje svijesti o važnosti divljih vrsta za održavanje ravnoteže ekosustava na Zemlji.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana divljih vrsta je „Financiranje očuvanja divljih vrsta: ulaganje u ljude i planet“, a ima cilj podići svijest o učinkovitijem i održivijem financiranju očuvanja divljih vrsta, a time i o ulaganju u otpornu budućnost za ljude i planet.
Divlje vrste nastanjuju ekosustave diljem svijeta, a svako stanište pruža specifične uvjete potrebne za opstanak određenih vrsta. Mnoga staništa su ugrožena uslijed intenzivnih promjena u staništu poput deforestacije, urbanizacije, zagađenja, invazivnih stranih vrsta i klimatskih promjena. Prisutnost divljih vrsta koje se prirodno pojavljuju u određenom staništu održava ekosustave, regulira prirodne procese i podupire bioraznolikost te se tako omogućuju osnovne usluge ekosustava potrebne i za život ljudi.
Globalno, procjenjuje se da izumiranje prijeti više od milijun divljih vrsta, stoga današnji dan treba poslužiti kao platforma za razmjenu i istraživanje rješenja za njihovo očuvanje.
 
Divlje vrste u Republici Hrvatskoj

Očuvanje zavičajnih divljih vrsta osigurava se uspostavom ili održavanjem njihovog povoljnog stanja u prirodi, stoga je zabranjeno istrijebiti zavičajnu divlju vrstu, smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji, smanjiti ili oštetiti stanište ili pogoršati njezine životne uvjete.
Hrvatska je jedna od potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda (Rio de Janeiro, 1992.) čiji je glavni cilj očuvanje globalne bioraznolikosti.
Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Uzrok tome je specifičan geografski položaj Hrvatske na razmeđi 3 biogeografske regije, a svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti.
Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogatstvom divljih vrsta. Dosad je poznato oko 40.000 vrsta, od čega je većina (oko 25.000) beskralješnjaka. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta vjerojatno je znatno veći. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste.
Bogatstvo Hrvatske s obzirom na divlje vrste ne leži samo u njihovoj raznolikosti već se očituje i u njihovoj endemičnosti. Jedan od razloga velikog broja endema u Hrvatskoj leži u činjenici da ova područja nisu bila pod značajnijim utjecajem glacijacije (procesa dugotrajnog zahlađenja i širenja ledenih pokrova i ledenjaka tijekom Zemljine geološke prošlosti). Glavne centre endemske flore predstavljaju planine Velebit i Biokovo, dok je endemska fauna najzastupljenija u podzemnim staništima (špiljski beskralješnjaci, čovječja ribica), na otocima (gušteri, puževi) i u krškim rijekama jadranskog slijeva (gaovice i glavočići).
 
Kako pojedinci mogu doprinijeti očuvanju divljih vrsta?

Pojedinci mogu doprinijeti očuvanju divljih vrsta na različite načine, od svakodnevnih navika do aktivnog sudjelovanja u zaštitnim inicijativama.

Očuvanje prirodnih staništa:

• smanjenje potrošnje papira i drvenih proizvoda
• sadnja autohtonih biljaka koje podržavaju domaće ekosustave
• smanjenje upotrebe plastike, održavanje okoliša čistim i bez otpada koji može ugroziti divlje životinje

Smanjenje osobnog ekološkog otiska:

• korištenje ekološki prihvatljivih proizvoda i izbjegavanje plastike za jednokratnu upotrebu
• štednja vode i energije kako bi se smanjio pritisak na prirodne resurse
• odgovorna potrošnja - kupovina proizvoda koji nisu povezani s uništavanjem staništa ili krivolovom

Odgovorno ponašanje u prirodi:

• ne uznemiravati divlje životinje u njihovom prirodnom staništu
• ne hraniti divlje životinje jer to može promijeniti njihove prirodne navike
• pravilno odlaganje otpada
• prijavljivanje ilegalnih radnji, poput krivolova i uništavanja staništa

Autori fotografija: Hrvoje Domazetović, Vida Posavec Vukelić

Stranica