Svečano obilježen nastavak radova na izgradnji Faze 2B1 Istarskog ipsilona

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, u pratnji predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, te zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva i prostornoga uređenja Predragom Štromarom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem prisustvovao je svečanom obilježavanju nastavka radova na izgradnji Faze 2B1 Istarskog ipsilona od čvora Rogovići do tunela Učka. „Ova faza radova obuhvatit će dopunu na puni profil autoceste na dionici dugoj 28 kilometara, a dovršetkom radova uvelike će se skratiti vrijeme putovanja kroz Istru te u druge županije, dok će se turistima omogućiti brzo i udobno stizanje u turistička odredišta, uz smanjenje prometnih nesreća, unaprjeđenje zaštite okoliša, i, što je najbitnije, dodatno unaprijediti razvoj Istarske županije“, objasnio je generalni direktor koncesijskog društva Bina Istra d.d. Dario Silić prilikom svog govora u kojem je i predstavio cjelokupni projekt. Kako je naglasio, izgradnja Faze 2B1 obuhvatit će, osim novog kolnika, izgradnju 31 novog objekta, a ukupna vrijednost projekta iznosi 1,2 milijarde kuna.

Utjecaj projekta na rast BDP-a 0,5 posto

Radovi će trajati ukupno 3 godine, a izvodit će ih pretežito istarska poduzeća i poduzeća iz ostalih hrvatskih regija zapošljavajući 1000 ljudi. Premijer Plenković tom je prigodom izrazio veliko zadovoljstvo nastavkom radova te naglasio značaj dovršetka izgradnje Istarskoga ipsilona za Istru, ali i za cijelu Hrvatsku, jer će pridonijeti razvoju prometne infrastrukture i olakšati život svih ljudi u Istri i onih koji u Istre dolaze. „Hrvatska Vlada puno je uložila u prometnu infrastrukturu proteklih godina. Mi smo taj veliki poduhvat dizanja kvalitete infrastrukture nastavili, stoga ulažemo i u ceste i u zračne luke i u riječni promet, a velike investicije planiramo i u željezničkom prometu  u narednih 12 godina“, najavio je Plenković te dodao da će utjecaj ovog projekta na rast BDP-a biti 0,5 posto, što ga čini važnim i u makroekonomskom smislu svih napora za ostvarivanjem gospodarskoga rasta. Znajući koliko je ovaj projekt važan za Istru, ministar Butković nadovezao se podatkom kako bi njime državni proračun Republike Hrvatske trebao imati pozitivan financijski učinak veći od 770 milijuna kuna. "Ovaj projekt je rezultat izvrsno ispregovaranog koncesijskog ugovora. Tu činjenicu potvrdila je i Europska komisija, ocijenivši ovu investiciju koncesionara uslugom od javnog interesa bez prekomjerne zarade dioničara i koja je zaključila da je Hrvatska dobro zaštićena u cijelom Ugovoru o koncesiji", rekao je Butković.

Delegacija Vlade RH na radnom sastanku u 3. Maju

U sklopu posjeta Istarskom ipsilonu, premijer Plenković, te ministri Horvat i Butković obišli su brodogradilište 3. Maj u Rijeci, gdje su se sastali s predstavnicima radnika, sindikata i Uprave 3. Maja te novoimenovanom Upravom Uljanik grupe. Kako je naglasio ministar Horvat, sastanak je bio konstruktivan, te je izražen zajednički stav prema opstojnosti brodogradnje i u Rijeci i u Puli, na jednom drugačijem modelu i održivoj formi, bez da se na brodovima gubi, već da se zaradom daje puni doprinos hrvatskom izvozu i industrijskoj proizvodnji. „Država ovdje ne upravlja, već daje punu podršku u iznalaženju rješenja za uklanjanje poteškoća u koje su upala oba brodogradilišta. U iščekivanju novog plana restrukturiranja, intenzivno razgovaramo s više potencijalnih partnera koji su već iskazali određeni interes, no o tome ćemo govoriti više kad budemo imali vjerodostojna pisma namjere na stolu“, rekao je Horvat.

Premijer Plenković dodao je kako Vlada RH shvaća i konkretan i simbolički značaj Uljanika i 3. Maja za Pulu i Rijeku, obje županije, ali i izniman značaj hrvatske brodogradnje za ukupne gospodarske pokazatelje. „Konačni cilj je da stvorimo okruženje u kojem će brodogradilišta funkcionirati na tržišnoj osnovi. U tom smislu, konstantno tražimo moguća rješenja, a dobri su razgovori već uspostavljeni s nizom potencijalnih aktera“, rekao je Plenković. Osvrnuo se i na isplatu minimalnih plaća radnicima, ističući kako je to u ovom trenutku jedino što država može zakonski učiniti.