- Objavljeno: 10.04.2020.
Prema trenutnim, nevalidiranim podacima, poboljšana je kvaliteta zraka u cijeloj Hrvatskoj
Mjere za prevenciju širenja korona virusa značajno su utjecale na poboljšanje kvalitete zraka i pomogle u borbi protiv onečišćenja zraka.
Satelitski snimci koje su objavile NASA i Europska svemirska agencija pokazuju drastično smanjenje emisije dušikovih oksida (NO2) u razdoblju veljače i ožujka ove godine u odnosu na prethodnu godinu.
Nastavno na navedeno Europska agencija za okoliš je objavila preglednik koji prati i uspoređuje tjedne prosječne koncentracije dušikovih dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). U pregledniku se prikazuju podaci izmjerenih satnih koncentracija onečišćujućih tvari sa oko 3000 postaja za praćenje kvalitete zraka koje se nalaze u zemljama EU. Preglednik je dostupan na poveznici.
Iz preglednika se može iščitati kako se koncentracije dušikovih dioksida (NO2) koji nastaje procesom izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima i nepokretnim izvorima (npr. promet, kućna ložišta, industrijska postrojenja, itd.) značajno smanjio u brojnim europskim gradovima u kojima su provedene mjere za prevenciju širenja korona virusa.
Također razvidno je i smanjenje emisije ugljikovog monoksida (CO) koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva u energetskim sektorima. Pad bilježe i emisije ugljikovog dioksida (CO2), koji doprinosi klimatskim promjenama i zagrijavanju planeta.
Iako se može očekivati i pad koncentracija lebdećih čestica (PM2.5) iz istih razloga, takvo smanjenje još uvijek nije moguće primijetiti jer su glavni izvori lebdećih čestica (PM2.5) različiti što uključuju i izgaranje goriva za grijanje stambenih i poslovnih zgrada, industrijske aktivnosti i cestovni promet. Znatan udio lebdećih čestica također se stvara u atmosferi reakcijama drugih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući amonijak - onečišćujuću tvar koja se obično emitira iz primjene poljoprivrednih gnojiva u ovo doba godine.
Ostali čimbenici, poput vremenskih uvjeta, također mogu značajno pridonijeti tjednim smanjenjima koja su zabilježena u koncentracijama onečišćujućih tvari.
Podaci o kvaliteti zraka na teritoriju Republike Hrvatske dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj poveznice.
Podatke za 2019. i 2020. treba promatrati kao informativne, jer su podaci izvorni - nevalidirani, stoga se pojavljuju i nelogične vrijednosti (ekstremno visoke vrijednosti ili čak i negativne). Konačna ocjena kvalitete zraka utvrđuje se na temelju validiranih podataka za svaku onečišćujuću tvar posebno jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Naime, sukladno Zakonu o zaštiti zraka, rok za dostavu validiranih podataka o kvaliteti zraka u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 30.4. tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.
Pri analizi koncentracija lebdećih čestica (PM10 i PM2.5) treba uzeti u obzir i to da je tijekom vikenda od 27. do 31. ožujka, došlo do pojave prekograničnog prijenosa pijeska iz pustinje, koja je uzrokovala povećane koncentracije lebdećih čestica (PM), čak i u primorju, gdje problem onečišćenja lebdećim česticama inače nije izražen.
Zbog svega navedenog, a i s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj intenzivno provode mjere prevencije širenja korona virusa, a prema trenutnim podacima, razvidan je pad u koncentracijama CO, H2S, NO2.
Stranica
Satelitski snimci koje su objavile NASA i Europska svemirska agencija pokazuju drastično smanjenje emisije dušikovih oksida (NO2) u razdoblju veljače i ožujka ove godine u odnosu na prethodnu godinu.
Nastavno na navedeno Europska agencija za okoliš je objavila preglednik koji prati i uspoređuje tjedne prosječne koncentracije dušikovih dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). U pregledniku se prikazuju podaci izmjerenih satnih koncentracija onečišćujućih tvari sa oko 3000 postaja za praćenje kvalitete zraka koje se nalaze u zemljama EU. Preglednik je dostupan na poveznici.
Iz preglednika se može iščitati kako se koncentracije dušikovih dioksida (NO2) koji nastaje procesom izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima i nepokretnim izvorima (npr. promet, kućna ložišta, industrijska postrojenja, itd.) značajno smanjio u brojnim europskim gradovima u kojima su provedene mjere za prevenciju širenja korona virusa.
Također razvidno je i smanjenje emisije ugljikovog monoksida (CO) koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva u energetskim sektorima. Pad bilježe i emisije ugljikovog dioksida (CO2), koji doprinosi klimatskim promjenama i zagrijavanju planeta.
Iako se može očekivati i pad koncentracija lebdećih čestica (PM2.5) iz istih razloga, takvo smanjenje još uvijek nije moguće primijetiti jer su glavni izvori lebdećih čestica (PM2.5) različiti što uključuju i izgaranje goriva za grijanje stambenih i poslovnih zgrada, industrijske aktivnosti i cestovni promet. Znatan udio lebdećih čestica također se stvara u atmosferi reakcijama drugih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući amonijak - onečišćujuću tvar koja se obično emitira iz primjene poljoprivrednih gnojiva u ovo doba godine.
Ostali čimbenici, poput vremenskih uvjeta, također mogu značajno pridonijeti tjednim smanjenjima koja su zabilježena u koncentracijama onečišćujućih tvari.
Podaci o kvaliteti zraka na teritoriju Republike Hrvatske dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj poveznice.
Podatke za 2019. i 2020. treba promatrati kao informativne, jer su podaci izvorni - nevalidirani, stoga se pojavljuju i nelogične vrijednosti (ekstremno visoke vrijednosti ili čak i negativne). Konačna ocjena kvalitete zraka utvrđuje se na temelju validiranih podataka za svaku onečišćujuću tvar posebno jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Naime, sukladno Zakonu o zaštiti zraka, rok za dostavu validiranih podataka o kvaliteti zraka u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 30.4. tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.
Pri analizi koncentracija lebdećih čestica (PM10 i PM2.5) treba uzeti u obzir i to da je tijekom vikenda od 27. do 31. ožujka, došlo do pojave prekograničnog prijenosa pijeska iz pustinje, koja je uzrokovala povećane koncentracije lebdećih čestica (PM), čak i u primorju, gdje problem onečišćenja lebdećim česticama inače nije izražen.
Zbog svega navedenog, a i s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj intenzivno provode mjere prevencije širenja korona virusa, a prema trenutnim podacima, razvidan je pad u koncentracijama CO, H2S, NO2.