Predstavljen Socijalni plan za klimatsku politiku vrijedan 1,68 milijardi eura

Na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za održivi razvoj kojom je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Socijalni plan za klimatsku politiku Republike Hrvatske vrijedan 1,68 milijardi eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je da je riječ o dokumentu koji nije samo tehnički i administrativan, nego određuje kakvu Hrvatsku želimo za deset, dvadeset i pedeset godina. „A želimo Hrvatsku koja je gospodarski snažna, socijalno pravedna i suverena“, poručio je.

Nadalje je istaknuo kako se često zelena politika prikazuje kao nešto što je isključivo vezano uz zaštitu klime, kazao je kako je to važna dimenzija, ali nikako nije jedina. Za Hrvatsku je zelena tranzicija pitanje sigurnosti, pitanje rasta i pitanje standarda građana.

Europska unija, podsjetio je predsjednik Vlade Andrej Plenković,  uvozi oko 97% svoje nafte, više od 85% svog plina te oko 60% svog ugljena - s tim da fosilna goriva čine 80% energetske potrošnje Europske unije.

Što se tiče Hrvatske, izvijestio je, mi uvozimo oko 89% svojih potreba za naftom, 69% potreba za plinom te praktički sav ugljen koji koristimo. Stoga fosilna goriva čine oko 51% naše sveukupne energetske potrošnje.

„Ovakva ovisnost znači i ranjivost. U prošlim krizama vidjeli smo što to znači: nagli skokovi cijena, na koje ne možemo utjecati, pritisci na javne financije i kućne proračune, pritisci na našu slobodu odlučivanja. Zato ulaganje u obnovljive izvore i u energetsku obnovu zgrada nije samo klimatska politika. To je politika jačanja naše samostalnosti“, poručio je predsjednik Vlade.

Energetska sigurnost i suverenitet

Istaknuvši kako Hrvatska istodobno ima sunce, vjetar, geotermalne resurse i kvalitetne ljudske kapacitete koji sve ove resurse mogu staviti u energetsku funkciju, dodao je da ćemo, ako ulažemo u taj potencijal, manje ovisiti o uvozu fosilnih goriva koja su sve skuplja i sve manje dostupna, kako pokazuju europski i globalni trendovi.

Geološke činjenice govore da era obilja nafte i plina postupno završava, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i dodao da su najveća nalazišta su iza nas, a današnja polja daju sve manje uz sve veće troškove, što potvrđuju i najnovije analize Međunarodne agencije za energiju.

Naime, fosilna goriva, osobito nafta, neće se još dugo moći u potpunosti zamijeniti, ali će ih istodobno biti sve manje, bit će sve skuplja i sve teže dostupna, upozorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

„Upravo zato Hrvatska može i mora smanjivati svoju ovisnost o njima ulažući u učinkovitost, štedljivost i razboritu uporabu svake raspoložive energije“, naglasio je.

Oslanjanje na fosilne izvore znači ulazak u razdoblje trajne nestabilnosti cijena i političkog rizika, dok ulaganje u vlastite obnovljive izvore postaje temelj dugoročne sigurnosti i suverenosti države, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Energetska obnova domova najjača socijalna mjera koju možemo donijeti u ovom desetljeću

Govoreći o refleksiji zelene tranzicije na standard građana, premijer je naveo da zgrade troše oko 40 posto energije, ponajprije za grijanje i hlađenje, uz veliko rasipanje energije slabo izoliranih domova.

U Hrvatskoj su dvije trećine domova u energetskim razredima E, F i G. To znači da velik dio novca koji obitelji zarade odlazi na grijanje i hlađenje, nerijetko na neučinkovit način.

Energetska obnova promijenila bi to stanje, kazao je - smanjila račune,  podigla raspoloživi dohodak i donosila veću udobnost i kvalitetu stanovanja.

„Kroz ovaj Plan dodatno ćemo poticati ugradnju solarnih panela, koji prosječnom kućanstvu mogu znatno smanjiti račune, omogućiti da samo proizvodi dio svoje električne energije i povećati otpornost na buduće promjene cijena energije“, najavio je predsjednik Vlade.

Velike uštede donijet će i dizalice topline, koje zamjenjuju stare kotlove i troše višestruko manje energije, što dugoročno znači niže račune i čišći zrak.

Podržavat ćemo i energetsku obnovu zgrada - od zamjene prozora i izolacije do dubinske obnove - jer ti zahvati najjače smanjuju potrošnju energije i grijanja, a time i troškove za svako kućanstvo, naveo je predsjednik Vlade Plenković.

Upravo je stoga iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku Hrvatskoj na raspolaganju1,7 milijardi eura, kazao je i dodao da će se tim sredstvima obnoviti više od 7.000 domova najugroženijih kućanstava, i to bez tereta sufinanciranja, jer tu nema prostora za dodatne troškove.

„To je najjača socijalna mjera koju možemo donijeti u ovom desetljeću“, poručio je.

Otpornost i rast gospodarstva

Što se tiče povezanosti zelene tranzicije s otpornosti i rastom gospodarstva, predsjednik Vlade je istaknuo da ako želimo dugoročno snažno gospodarstvo, moramo polaziti od jednostavne činjenice da ulazimo u razdoblje manje dostupnih fosilnih goriva.

„Nafta i plin ostat će važni i nećemo ih prestati koristiti preko noći - to bi bilo i nerealno i nerazborito. No jednako bi nerazborito bilo zatvarati oči pred činjenicom da će te energije u desetljećima pred nama na raspolaganju biti sve manje, a njihova cijena sve nestabilnija. Zato je važno da Hrvatska ne drži „sva jaja u istoj košari“, nego da diverzificira izvore energije i tako smanji izloženost i ranjivost“, poručio je.

Upravo u toj diverzifikaciji leži i naša energetska sigurnost, istaknuo je navodeći LNG terminal na Krku - strateški projekt koji je Hrvatskoj omogućio da se oslobodi ovisnosti o ruskom plinu i spriječi bilo kakva ucjena.

To je bila ispravna i jedna od najdalekosežnijih odluka koje smo donijeli u prvoj godini mandata, podsjetio je.

Ali energetska sigurnost ne znači samo sigurnu nabavu plina danas, upozorio je i dodao kako  ona znači i pripremu za sutra - za Hrvatsku koja će biti stabilnija, otpornija i sigurnija, ne samo za nas, nego i za našu djecu.

To je svijet u kojem će biti presudno imati više izvora energije, više domaće proizvodnje i veću učinkovitost u zgradarstvu, te posebno u prometu i industriji.

Zato je za svaku državu presudno ulagati u izvore energije koji su čisti i dostupni, a ne u energiju koju uvozimo i za koju smo ovisni o nestabilnim tržištima, istaknuo je.

Manje zagađenja znači i zdravije građane

Dodao je da to nije samo gospodarsko i sigurnosno pitanje, nego i pitanje zdravlja građana.

Zagađenje zraka svake godine pridonosi preranoj smrti između 3 000 i 3 500 ljudi u Hrvatskoj, a prema procjenama međunarodnih institucija najveći dio tog zagađenja potječe upravo od izgaranja fosilnih goriva u prometu, grijanju i industriji, upozorio je predsjednik Vlade.

To je dvanaest puta više nego što godišnje, primjerice, pogine u prometu, dodao je.

„Manje zagađenja znači zdravije građane, manje kroničnih bolesti i niže troškove liječenja. Zato Europa razvija instrumente koji potiču ulaganja u obnovljive izvore, kvalitetnije izolirane zgrade, elektrifikaciju i modernu opremu“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U tom kontekstu, ETS i ETS2 služe, naveo je, kao poticaj ulaganjima koja jačaju energetsku neovisnost, smanjuju uvoz i smanjuju onečišćenje zraka, a ne kao mehanizmi opterećenja građana.

Uvođenje ETS2 i ulaganja kroz Socijalni plan za klimatsku politiku otvaraju veliki prostor za domaće građevinske tvrtke, proizvođače opreme, prijevoznike i inovativne male poduzetnike.

„To znači više posla za hrvatske radnike, veću otpornost gospodarstva i manje novca koji odlazi na uvoz fosilnih goriva. Umjesto da plaćamo tuđu energiju, ulažemo u vlastitu proizvodnju, vlastite resurse i vlastiti razvoj“, poručio je predsjednik Vlade.

Priuštiva mobilnost dostupna svima

Na ruralnim i udaljenim područjima ljudi troše dvostruko veći udio prihoda na prijevoz u odnosu na prosjek.

ETS2 bi te troškove mogao povećati, ali upravo zato ovaj Plan donosi velika ulaganja u javni prijevoz, električna vozila, željeznicu i biciklističku infrastrukturu.

„To nije luksuz. To je temelj za ravnomjeran regionalni razvoj i jednak pristup uslugama“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.

Ulaganja u nove vlakove, električne autobuse, sustave mobilnosti na zahtjev, te 188 kilometara novih biciklističkih staza, mijenjaju kvalitetu života u mnogim krajevima zemlje.

Pritom želimo da mobilnost bude ne samo dostupna, nego i energetski priuštiva, naglasio je i dodao da će se zato dodatno pomagati kućanstvima da prijeđu na električna vozila, osobito u kombinaciji sa solarnim sustavima na krovovima, kako bi mogli puniti automobile vlastitom i čistom energijom.

To je spoj mobilnosti, ušteda i energetske neovisnosti na razini svakog doma.

Zelena politika je suverenistička, socijalna, razvojna, solidarna i domoljubna

Države koje se pripremaju, koje ulažu sada, bit će uspješne. One koje čekaju, plaćat će veće cijene, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.

„Hrvatska ne čeka. Zato smo danas u vrhu Europe: Hrvatska je osma u svijetu po ispunjavanju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, i istodobno među državama s najbržim gospodarskim rastom u EU“, naglasio je.

Dodao je da smo pokazali da se visok rast i održiv rast mogu postići zajedno.

Poručio je kako zelena politika nije ideologija, nije ni lijeva ni desna, i ne može je svojatati nijedna stranka.

Ona je razborita i odgovorna politika za stabilniju i bogatiju Hrvatsku, dodao je.

„Ona je suverenistička politika jer nas oslobađa ovisnosti o uvozu energije. Ona je socijalna politika jer snižava troškove života i štiti one najranjivije. Ona je i razvojna politika jer otvara prostor domaćoj industriji. Ona je i solidarna politika prema budućim generacijama koje imaju pravo na stabilnu klimu i siguran dom. I naposljetku, to je domoljubna politika - jer odgovornim odnosom prema energiji, klimi i okolišu činimo sve da Hrvatska i za našu djecu ostane ono što s pravom i ponosom zovemo Lijepa Naša“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Svoje obraćanje predsjednik Vlade Plenković zaključio je porukom da ovim Planom Hrvatska bira hrabrost, a ne strah, odlučnost, a ne zastoj te energetsku neovisnost, snažnije gospodarstvo i viši standard za svoje građane.

Kroz Socijalni plan Hrvatskoj na raspolaganju milijardu i 680 milijuna eura

U nastavku sjednice Socijalni plan za klimatsku politiku je  detaljno izložila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Istaknula je da je ETS2 temelj za hrvatski Plan, kao i za planove svih državnih članica.

Našim Socijalnim planom, kazala je ministrica, predviđeno je transferiranje otprilike milijardu i 680 milijuna eura, pri čemu se milijardu i 260 milijuna eura odnosi na sredstva iz središnjeg sustava, a 420 milijuna eura predstavlja nacionalni doprinos koji će se također financirati iz ETS2.

Da bismo mogli koristiti ta sredstva, pojasnila je, bilo je potrebno napraviti Nacrt socijalnog plana za klimatsku politiku, koji je neformalno dostavljen Europskoj komisiji 31. listopada, a nakon današnjeg predstavljanja na Nacionalnom vijeću pokrenut će se savjetovanje s javnošću.

Dodala je da je plan da se dokument formalno dostavi Europskoj komisiji do kraja godine.

Hrvatski plan, naglasila je, konkretno prepoznaje dvije skupine - one koji su energetski siromašni ili ranjivi te one koji su prometno siromašni ili ranjivi.

Socijalnim planom predviđeno je 10 mjera, od kojih se četiri odnose na tzv. stacionarno, odnosno energetsko siromaštvo, a preostalih šest na ostvarivanje pristupačne i povoljne mobilnosti i smanjivanje rizika od prometnog siromaštva. 

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Stranica