- Objavljeno: 27.05.2021.
Održano Vijeće ministara nadležnih za konkurentnost
Vijeće ministara nadležnih za konkurentnost održano je danas u Bruxellesu, a Hrvatsku je na sastanku predstavljala državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman.
Pod točkom „Jačanje konkurentnosti Europske unije i njezina globalnog utjecaja ambicioznim paketom o digitalnim uslugama“, ministri nadležni za konkurentnost (industrija i unutarnje tržište) raspravljali su o napretku postignutom na području digitalne tranzicije gospodarstva te budućem razvoju i prioritetima vezanim uz jačanje unutarnjeg tržišta.
Da bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti digitalizacije, potrebno je osigurati prave uvjete za otvoreno unutarnje tržište te privlačenje i zadržavanje ulaganja. Potrebno je omogućiti poduzetnicima na području digitalizacije da uđu na tržište i povećaju svoj rast u poštenom okruženju. Cilj je učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim digitalnim tržištem u globalnom gospodarstvu.
Europska Komisija je 15. prosinca 2020. godine predložila ambicioznu reformu digitalnog prostora – sveobuhvatan skup novih pravila za sve digitalne usluge uključujući društvene medije, internetske stranice za kupoprodaju i druge internetske platforme koje posluju u Europskoj uniji: Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima. Paketom digitalnih usluga želi se uspostaviti okvir usklađenih pravila za digitalno gospodarstvo u cijeloj EU, čime se jača unutarnje tržište digitalnih usluga.
„Pozdravljamo Paket o digitalnim uslugama za koji smatramo da predstavlja vrlo važan zakonodavni okvir za jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta stvaranjem sigurnijeg internetskog prostora, osiguravanjem zaštite temeljnih prava, izgradnjom povjerenja potrošača i poticanjem poštenog tržišnog natjecanja“, kazala je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.
Vezano za točku dnevnog reda „Ažuriranje nove industrijske strategije za Europu: ključna važnost osiguravanja pristupa kritičnim sirovinama“, Europska komisija iznijela je ažuriranu industrijsku strategiju EU-a kako bi osigurala da se pri razvoju europske industrije vodi računa o novim okolnostima koje su proizišle iz krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 i pomogla u transformaciji na održivije, otpornije, digitalno i konkurentno gospodarstvo.
U ažuriranoj Strategiji potvrđuju se prioriteti navedeni u Komunikaciji iz ožujka 2020. - održavanje globalne konkurentnosti europske industrije, klimatska neutralnost Europe do 2050. i oblikovanje europske digitalne budućnosti te je naglasak na sljedećim područjima: jačanje otpornosti unutarnjeg tržišta; rješavanje problema strateške ovisnosti EU i ubrzavanje dvostruke tranzicije kojima se podupire zelena i digitalna tranzicija industrije EU-a.
Ministri su podržali i zaključke "Turizam u Europi za predstojeće desetljeće: održivi, otporan, digitalan, globalan i socijalan". Turistički sustav zapošljava oko 20,3 milijuna ljudi u EU, a 2019. godine, odnosno posljednje godine prije ozbiljnog utjecaja pandemije COVID-19 na gospodarstvo, činio je 9,5% EU BDP-a i 7% ukupne vrijednosti izvoza. Zbog COVID-19 krize, turistički ekosustav ima najviše investicijskih potreba među 14 industrijskih ekosustava. Turizam je horizontalna djelatnost koja ovisi i utječe na nekoliko sektora a uspjeh turističke industrije leži u sinergiji i dobroj interakciji između svih tih sektora.
Stranica
Pod točkom „Jačanje konkurentnosti Europske unije i njezina globalnog utjecaja ambicioznim paketom o digitalnim uslugama“, ministri nadležni za konkurentnost (industrija i unutarnje tržište) raspravljali su o napretku postignutom na području digitalne tranzicije gospodarstva te budućem razvoju i prioritetima vezanim uz jačanje unutarnjeg tržišta.
Da bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti digitalizacije, potrebno je osigurati prave uvjete za otvoreno unutarnje tržište te privlačenje i zadržavanje ulaganja. Potrebno je omogućiti poduzetnicima na području digitalizacije da uđu na tržište i povećaju svoj rast u poštenom okruženju. Cilj je učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim digitalnim tržištem u globalnom gospodarstvu.
Europska Komisija je 15. prosinca 2020. godine predložila ambicioznu reformu digitalnog prostora – sveobuhvatan skup novih pravila za sve digitalne usluge uključujući društvene medije, internetske stranice za kupoprodaju i druge internetske platforme koje posluju u Europskoj uniji: Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima. Paketom digitalnih usluga želi se uspostaviti okvir usklađenih pravila za digitalno gospodarstvo u cijeloj EU, čime se jača unutarnje tržište digitalnih usluga.
„Pozdravljamo Paket o digitalnim uslugama za koji smatramo da predstavlja vrlo važan zakonodavni okvir za jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta stvaranjem sigurnijeg internetskog prostora, osiguravanjem zaštite temeljnih prava, izgradnjom povjerenja potrošača i poticanjem poštenog tržišnog natjecanja“, kazala je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.
Vezano za točku dnevnog reda „Ažuriranje nove industrijske strategije za Europu: ključna važnost osiguravanja pristupa kritičnim sirovinama“, Europska komisija iznijela je ažuriranu industrijsku strategiju EU-a kako bi osigurala da se pri razvoju europske industrije vodi računa o novim okolnostima koje su proizišle iz krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 i pomogla u transformaciji na održivije, otpornije, digitalno i konkurentno gospodarstvo.
U ažuriranoj Strategiji potvrđuju se prioriteti navedeni u Komunikaciji iz ožujka 2020. - održavanje globalne konkurentnosti europske industrije, klimatska neutralnost Europe do 2050. i oblikovanje europske digitalne budućnosti te je naglasak na sljedećim područjima: jačanje otpornosti unutarnjeg tržišta; rješavanje problema strateške ovisnosti EU i ubrzavanje dvostruke tranzicije kojima se podupire zelena i digitalna tranzicija industrije EU-a.
Ministri su podržali i zaključke "Turizam u Europi za predstojeće desetljeće: održivi, otporan, digitalan, globalan i socijalan". Turistički sustav zapošljava oko 20,3 milijuna ljudi u EU, a 2019. godine, odnosno posljednje godine prije ozbiljnog utjecaja pandemije COVID-19 na gospodarstvo, činio je 9,5% EU BDP-a i 7% ukupne vrijednosti izvoza. Zbog COVID-19 krize, turistički ekosustav ima najviše investicijskih potreba među 14 industrijskih ekosustava. Turizam je horizontalna djelatnost koja ovisi i utječe na nekoliko sektora a uspjeh turističke industrije leži u sinergiji i dobroj interakciji između svih tih sektora.