- Objavljeno: 17.12.2014.
Ministri za okoliš EU-a za jačanje okolišne dimenzije unutar okvira održivog razvoja
'Budućnost kakvu želimo jest budućnost temeljena na održivom razvoju. Kao ministri okoliša, moramo se snažno zalagati za jačanje okolišne dimenzije u svim sektorima unutar svojih vlada jer pitanja okoliša snažno utječu na sve. Nezamisliv je razvoj turizma, prometa, energetike ali i financija, školstva i znanosti ako on ne razmatra i okolišna pitanja. Isto tako, u našem stoljeću, nezamislivo je zalaganje za razvoj koji nije održiv.' - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na Vijeću ministara za okoliš EU-a danas u Bruxellesu.
Na sastanku Vijeća ministra za okoliš Europske unije, koji je održan u okviru talijanskog predsjedavanja EU, ministri su razmijenili mišljenja na temu 'Sveobuhvatne i transformacijske Agende za razdoblje nakon 2015. godine', nacrta Zaključaka Vijeća kojima se daju smjernice za strateške pozicije EU-a i država članica u predstojećem pregovaračkom procesu u okviru izrade UN-ove Razvojne agende. Europska unija, a jednako tako i Republika Hrvatska, odigrala je aktivnu i konstruktivnu ulogu u tom procesu, koju namjerava nastaviti i u završnoj pregovaračkoj fazi koja predstoji do usvajanja Agende na Općoj skupštini UN-a u rujnu 2015.
Ministri su na današnjem sastanku, među ostalim, potvrdili i politički dogovor u svezi Prijedloga Uredbe kojom se uspostavlja sustav za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa.
Na globalnom nivou, emisije iz brodova su vrlo veliki, a ujedno i rastući izvor stakleničkih plinova. Ovim prijedlogom su po prvi put i emisije iz pomorskog prometa uključene u napore smanjenja emisija stakleničkih plinova. Predloženi sustav će biti usmjeren na CO2 kao glavni staklenički plin koji u sektoru pomorskog prometa čini čak 98% emisija. Uredba stupa na snagu 1. lipnja 2015., a iz nje će biti izuzeti brodovi manji od 5.000 bruto registarskih tona.
Potvrđen je i politički dogovor postignut o Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica. Konačnim prijedlogom Direktive ostavljena je mogućnost odabira državama članicama između dviju mogućnosti koje će provesti u cilju smanjenja potrošnje plastičnih vrećica. Jedna od tih mogućnosti je obveza naplate u trgovinama, a što je dobra praksa koja se već više godina provodi Hrvatskoj i koja je efikasno pridonijela smanjenju potrošnje plastičnih vrećica.
U kontekstu problematike klimatskih promjena, usvojen je i Paket odluka kojima se potvrđuju Doha amandmani na Kyotski protokol, a u koje je uključen i Island. Takozvanom Izmjenom iz Dohe, EU i njezine države članice te Island obvezuju se ograničiti svoje prosječne godišnje emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2013. do 2020. na 80% svojih emisija u odnosu na bazne godine (uglavnom 1990.).