Ministar Filipović u Washingtonu održao bilateralne sastanke na temu energetske sigurnosti

  • Slika /slike/Vijesti/2022/WhatsApp Slika 2023-06-14 u 17.29.05.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Uoči Osme Godišnje konferencija o energetskoj sigurnosti središnje i istočne Europe, tijekom službenog posjeta Washingtonu, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović danas je održao bilateralne sastanke na temu energetske sigurnosti.

Ministar Filipović susreo se s pomoćnikom tajnika za energetske resurse SAD-a gospodinom Geoffreyem R. Pyattom. Tijekom sastanka, a uslijed agresije Rusije nad Ukrajinom, naglašena je potreba za pouzdanom infrastrukturom i prekograničnom povezanošću, kako unutar EU tako i sa susjedima i partnerima, koja će osigurati istu razinu sigurnosti opskrbe energijom za sve europske zemlje, bez obzira na njihov zemljopisni položaj. Koridori koji najkraćim putem povezuju kontinentalne zemlje s velikim lukama i energetskim čvorištima u obalnim zemljama mogu predstavljati učinkovitu zamjenu i stabilne nove logističke rute. Sredozemne zemlje u tom smislu nude mnogo, a Hrvatska je primjer.

„Hrvatski plutajući LNG terminal na otoku Krku odličan je primjer. Njime smo značajno povećali vlastitu energetsku sigurnost. Ali nas ne zanima samo ispunjavanje naših nacionalnih energetskih potreba. Razumijemo zajedničke izazove s kojima se svi suočavamo i stoga Hrvatska želi pridonijeti i regionalnoj i europskoj sigurnosti opskrbe tako što će postati energetsko čvorište. Zbog toga smo odlučili povećati kapacitet LNG terminala koji će uključivati odgovarajuću kopnenu cjevovodnu infrastrukturu. Plan je učiniti ga pogodnim za transport obnovljivih izvora energije kao što je vodik“, naglasio je ministar Filipović.

Ministar Filipović iskazao je i potrebu rada na novim prometnim koridorima, poput Jadransko-jonskog, koji bi najkraćim putem povezao Grčku, autocestom preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske s Italijom. Otvaranjem koridora za cestovni promet mogla bi se paralelno graditi i druga infrastruktura (plinovod, kasnije vodik, željeznica,..). Na taj način EU postaje bolje povezana sa svojim susjedima, a povećava se diverzifikacija izvora opskrbe i za susjedne zemlje, a ne samo za države članice EU.

„Jedan takav dobro uklopljen projekt je južna plinovodna veza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kao temelj za sve ovo, važno je da unutar EU poštujemo suverenu odluku svake zemlje da izgradi vlastiti energetski miks s obzirom na postizanje ciljeva energetske tranzicije. Optimalno korištenje resursa, učinkovito povezivanje prometnih i energetskih sustava povećanjem kapaciteta postojećih i uspostavljanjem novih koridora (neopterećenih političkom ovisnošću i trgovinom) – sve to može biti značajan doprinos otklanjanju cjenovnih šokova i otporu prijetnji da i dalje traje“, kazao je ministar Filipović.

Ministar Filipović zaključio je kako je pri osiguranju energetske povezanosti potrebno obuhvatiti strategiju za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji, uz očuvanje naših ciljeva zelene tranzicije koji moraju ostati kamen temeljac naše strategije energetske samodostatnosti.

Tema sastanka ministra Filipovića s otpravnikom poslova SAD-a u Republici Hrvatskoj gospodinom Markom Flemingom i veleposlanikom SAD-a u BiH NJ. E. gospodinom Michaelom Murphyem bila je Južna plinska interkonekcija  koja pruža mogućnost trajne i dostatne opskrbe plinom tržišta u Republici Hrvatskoj i u susjednim državama jugoistočne Europe, čime bi se sveukupno osnažilo regionalno tržište plina te pozicija Hrvatske na političkoj i energetskoj karti Europe.

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd-Imotski-Posušje predstavlja strateški interkonekcijski pravac za bosanskohercegovačkog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtku BH-Gas. Realizacijom ovog projekta, interkonekcijski pravac Zagvozd-Imotski-Posušje postao bi glavni pravac za opskrbu odnosno uvoz plina u Bosnu i Hercegovinu.

„Povezivanjem ova dva plinska transportna sustava, BiH će se omogućiti pristup plina iz LNG-a na otoku Krku, kao i plina koji ulazi u Republiku Hrvatsku preko interkonekcijskih točaka sa Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom, a u budućnosti i plina iz IAP-a te pristup PSP Okoli. Republika Hrvatska će, s druge strane, povećati tranzit plina preko svog teritorija“, naglasio je ministar Filipović

Na sastanku je zaključeno kako Južni koridor ima potencijal proširenja i na prometni sektor te može postati važan prometni koridor za povezivanje jugoistočnog dijela Europe sa državama srednje i zapadne Europe.

Ministar Filipović susreo se i s gospodinom Jeffreyjem Klugom, direktorom globalne energetske sigurnosti u Vijeću za nacionalnu sigurnost i gospodinom Jeremyjem Longom, direktorom za Zapadni Balkan na temu jačanja suradnje za boljitak hrvatskih gospodarstvenika i novih prilika za još snažniji rast hrvatskog gospodarstva.

S gospodinom Brianom J. Cavanaughom, starijim potpredsjednikom u American Global Strategiesu, ministar Filipović razgovarao je o kibernetičkoj sigurnosti. Razmjena iskustava u zaštiti od kibernetičkih napada iznimno je važna, a metode kojima se Sjedinjene Američke Države gospodarski bore protiv krađe podataka mogu osnažiti i sigurnost hrvatskog gospodarstva.

Stranica