Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja je Montrealski protokol: Unaprjeđenje klimatskog djelovanja (Montreal Protocol: Advancing Climate Action) u okviru koje Tajništvo za ozon Montrealskog protokola poziva sve stranke da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana ozona i iskoriste sredstva prikupljena za ovogodišnju temu za podizanje svijesti javnosti o važnosti djelovanja Montrealskog protokola u zaštiti planeta i nas. Dakle, na ovaj Svjetski dan ozona ne samo da slavimo dosadašnja postignuća, već gledamo i u budućnost za dublje i brže djelovanje u skladu s Montrealskim protokolom. Dublje i brže za ozonski omotač, ali prije svega za planet, klimu i ljude.
 
Na Zemlji je stratosferski ozonski sloj posebno važan za preživljavanje svih živih organizama, jer sprječava prodor štetnog UV zračenja sa Sunca do površine Zemlje. Ove godine obilježava se 37. godišnjica početka zaštite ozonskog sloja.
 
Postupnim ukidanjem, uključujući proizvodnju i potrošnju, kemijskih spojeva koji oštećuju ozonski sloj, više od 37 godina nacije svijeta nastoje zaustaviti antropogeno oštećivanje stratosfernog ozonskog sloja u korist svih živih bića pa tako i ljudi. Međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, u Montrealu je 1987. godine usvojen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (The Montreal Protocol on Substances That Deplete the Ozone Layer). Ove godine 16. rujna obilježava se 37. godišnjica Montrealskog protokola, najstarijeg i najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša, koji je ratificiralo 198 država (sve članice Ujedinjenih naroda).
 
Montrealski protokol je ujedinio vlade, znanstvenike, privatni sektor i pojedince koji i dalje zajednički rade na zaštiti života na Zemlji od štetnog UV zračenja sa Sunca. To je najuspješniji međunarodni sporazum kojim je pokrenuto i omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja i on predstavlja prekretnicu u globalnoj suradnji u zaštiti okoliša. Primjer je učinkovite i uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih država i država u razvoju u ostvarivanju globalnih ciljeva u zaštiti okoliša.
 
Ovogodišnja tema Svjetskog dana ozona: Montrealski protokol: Unaprjeđenje klimatskog djelovanja ima cilj podići svijest o tome koliko je daleko napredovao Montrealski protokol, od samo zaštite ozonskog omotača do, također prepoznatog, moćnog alata za klimatsko djelovanje. Naime, u vremenu kad se neprestano ruše temperaturni rekordi i planet se i dalje zagrijava, potražnja za hlađenjem brzo raste. Dok svijet traži načine za ublažavanje klimatskih promjena, potencijal Montrealskog protokola u rješavanju problema klimatskih promjena nikako ne treba podcijeniti.
 
Prema procjenama UN-a, u 37 godina provođenja Montrealskog protokola smanjena je potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj za 98 %.
 
U svojoj vodećoj ulozi u globalnim naporima protiv klimatskih promjena, EU ima cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. te potvrđuje svoju ambiciju da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. EU aktivno nastoji preokrenuti trend povećanja emisija fluoriranih stakleničkih plinova te su zahvaljujući donesenim propisima emisije fluoriranih stakleničkih plinova u EU-u svake godine sve manje.
 
 
Republika Hrvatska, zajedno s ostalim članicama Montrealskog protokola, aktivno sudjeluje u osvješćivanju javnosti o značaju ozonskog sloja za život na zemlji i važnosti ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj.
 
U Hrvatskoj su temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj provedeni brojni projekti financirani sredstvima Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola kao i sredstvima ostvarenim prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost realiziralo značajan broj projekata. Fond je putem javnih poziva za financiranje projekata smanjivanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj dodijelio 2022. i 2023. godine sredstva u iznosu od 5,2 milijuna eura za 58 projekata.
 
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je u lipnju 2024. javni poziv za neposredno financiranje projekata smanjivanja i ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i ukidanja i/ili smanjivanja potrošnje fluoriranih stakleničkih plinova (HFC-a) u Republici Hrvatskoj. Ukupni iznos namijenjen za financranje je 5 milijuna eura, a Poziv traje do 31. prosinca 2024.
 
Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog javnog poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave, javne ustanove i ostali proračunski korisnici državnog proračuna odnosno proračuna JLP(R)S te studentski centri koji su upisani u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija.
 
Predmet poziva je zamjena postojećih nepokretnih rashladnika vode, dizalica topline i klimatizacijskih sustava koji su stari najmanje 12 godina i ispunjeni s više od 10 t CO₂eq radne tvari, a koji se nalaze u objektima u vlasništvu Republike Hrvatske ili vlasništvu gore navedenih korisnika. Postojeći uređaji se zamjenjuju novima koji koriste nove tehnologije koje ne oštećuju ozonski sloj, imaju nizak utjecaj na klimatske promjene i istovremeno povećavaju energetsku učinkovitost.
 

Stranica