Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj

Posljednjih dana, dolaskom hladnijeg vremena u zimskim mjesecima i s početkom sezone grijanja, zabilježen je značajan porast koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, posebno lebdećih čestica (PM10 i PM2.5) u većem dijelu Hrvatske. Prema aktualnim prognozama, poboljšanje kvalitete zraka očekuje se tijekom vikenda.

U posljednjih nekoliko dana postaje Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, kao i mreže lokalnih postaja u većem dijelu kopnenog područja Hrvatske bilježe značajan porast koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, osobito lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). Na mjernim postajama, posebno u Zagrebu, Sisku, Kutini, Koprivnici, Bjelovaru i Slavonskom Brodu, zabilježene su vrijednosti koje u pojedinim satima dosežu i 100 µg/m³, što je nekoliko puta iznad graničnih vrijednosti propisanih važećim propisima. Dva do tri puta veće vrijednosti od uobičajenih zabilježene su i na ruralnoj pozadinskoj postaji Desinić što govori da porijeklo onečišćenja zraka lebdećim česticama u Hrvatskoj nije isključivo lokalni, gradski, nego i regionalni izazov.

Riječ je o poznatoj sezonskoj situaciji koja se redovito javlja dolaskom hladnijeg vremena, u zimskim mjesecima, s početkom sezone grijanja. Uzrok porasta koncentracija prvenstveno su emisije iz malih kućnih ložišta, osobito onih koja koriste kruta goriva, drva i ugljen. Ovih dana situaciju dodatno pogoršava stabilna vremenska situacija, uz izostanak vjetra te pojavu temperaturne inverzije koja se u vremenu često manifestira u maglovite dane. Temperaturna invrzija onemogućuje vertikalno miješanje zraka i dovodi do nakupljanja i taloženja onečišćenja u prizemnim slojevima atmosfere.

U gradskim sredinama, a posebno u Zagrebu, dodatni doprinos onečišćenju dolazi iz prometa čiji se utjecaj posljednjih godina pojačao zbog stalnog rasta broja vozila. Iako grijanje na drva ostaje najznačajniji izvor čestica u zraku, u ovakvim stabilnim meteorološkim uvjetima dolazi do pojačanog djelovanja svih izvora emisija, uključujući promet i industriju.

Što se tiče utjecaja na zdravlje ljudi, trenutne koncentracije ne uzrokuju akutne zdravstvene probleme, no dugotrajna izloženost povišenim razinama lebdećih čestica povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te skraćuje životni vijek, dok su posebno ranjive osjetljive skupine stanovništva, poput starijih, djece, adolesenata, trudnica te onih koji već boluju od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Zbog toga je važno pratiti prognoze kvalitete zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda na mrežnim stranicama DHMZ-a koje prenosi i Portal kvalitete zraka, a koji preko indeksa kvalitete zraka daje prikaz trenutnog stanja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj s podacima u realnom vremenu. Građanima, osobito kroničnim bolesnicima, starijim osobama i djeci, preporučuje se da u razdobljima ovako povišenih koncentracija smanje boravak na otvorenom, osobito pri pojačanim fizičkim aktivnostima. Za opću populaciju nema potrebe za alarmiranjem, no preporučuje se odgovorno ponašanje i praćenje osobnog stanja.

Sustavno, Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave provodi mjere za smanjenje emisija kroz akcijske planove kvalitete zraka. Cilj akcijskih planova je postupno smanjenje udjela onečišćujućih tvari u zraku, osobito u urbanim sredinama. DHMZ trenutno provodi više projekata na temu zaštite zraka, poput LIFE CityTRAQ i HORIZON NextAIRE te u suradnji s Ministarstvom i Institutom za medicinska istraživanja (IMI) dovršava pripremu dva strukturna projekta: Podizanje znanja, razumijevanja i podrške javnosti o kvaliteti zraka - citizen science te Reforma informacijskog sustava kvalitete zraka čiji početak se očekuje u siječnju 2026., a nužni su za daljnje unaprjeđenje sustava za praćenje i prognozu kvalitete zraka, edukaciju stanovništva te procjenu učinkovitosti mjera za smanjenje onečišćenja zraka u Hrvatskoj.

Prema aktualnim prognozama, poboljšanje kvalitete zraka očekuje se tijekom vikenda, kada će doći do porasta temperature i jačanja jugozapadnog vjetra, što će pridonijeti provjetravanju kopnenih krajeva. Uz toplije vrijeme, očekuje se i smanjena potreba za grijanjem, pa time i manji pritisak emisija onečišćujućih tvari što će doprinijeti snižavanju koncentracija lebdećih čestica i poboljšanju opće kvalitete zraka.
 

Stranica