Hrvatska domaćin sljedećeg jubilarnog 25. sastanka ugovornih stranaka Barcelonske konvencije i njezinih Protokola (COP 25 BC)

Od 2. do 5. prosinca 2025. godine, u Kairu, Egipat, se održao 24. redovni sastanak ugovornih stranaka Barcelonske konvencije i njezinih Protokola (COP 24 BC) na kojoj, su u okviru hrvatske delegacije sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Hrvatskih voda.

U okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) 1975. godine osnovan je Mediteranski akcijski plan (MAP). MAP je prvi u nizu programa regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaživanja međusobne suradnje i usuglašavanja strategije upravljanja zajedničkim prirodnim bogatstvima. Također u njegovom fokusu su zaštita okoliša, promicanje modela održivog upravljanja, kao i harmoniziranje odnosa među mediteranskim zemljama.

Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, poznatija pod nazivom Barcelonska konvencija koja se provodi kroz aktivnosti UNEP/MAP-a, jednom u dvije godine organizira konferenciju na kojima se uz deklaraciju, na ministarskom dijelu sastanka, usvajaju i važne odluke za održivi razvoj Sredozemlja.

1976. godine, 16 zemalja Sredozemlja i Europska zajednica potpisale su Konvenciju za zaštitu Sredozemnog mora tzv. Barcelonsku konvenciju koja je 1995. godine dopunjena i izmijenjena u Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja. Barcelonska konvencija predstavlja pravni okvir za rad MAP-a, a do danas je upotpunjena sa sedam specifičnih protokola. 
​
Riječ je o međunarodnoj konvenciji koja uključuje 22 ugovorne stranke, 21 državu Sredozemlja i EU:  Albaniju, Alžir, Bosnu i Hercegovinu, Cipar, Crnu Goru, Egipat, Europsku zajednicu, Francusku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Izrael, Libanon, Libiju, Maltu, Maroko, Monako, Siriju, Sloveniju, Španjolsku, Tunis i Tursku.

Konvencijom se od stranaka zahtijeva da poduzmu sve mjere, pojedinačno ili zajedno, kako bi zaštitile i poboljšale morski okoliš i obalno područje Sredozemlja te pridonijele održivom razvoju.

Hrvatsku delegaciju koju je predvodio Tomislav Bošnjak, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat sa sjedištem u Kairu, činili su: ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer, voditelj Službe za sektore izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama u Upravi za klimatsku tranziciju Domagoj Stjepan Krnjak, viši savjetnik u Područnoj službi za zaštitu mora i priobalja - Rijeka u Upravi vodnoga gospodarstva i zaštite mora Ivan Radić, zamjenik direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić, voditelj Sektora razvitka i vodnogospodarskog planiranja dr.sc. Danko Biondić i izv.prof.dr.sc. Slavica Matijević iz Instituta za oceanografiju i ribarstvu u Splitu.

Na ovogodišnjem COP-u, sudionici su, s ciljem njihova prihvaćanja, raspravili o nizu odluka koje uključuju strateške, programske, pravne, planske i tehničke dokumente vezane za očuvanje i unaprjeđenje zaštite morskog okoliša i obalnog područja te održivo upravljanje postojećim okolišnim resursima u okviru zelene i plave tranzicije.

Posebno istaknutom temom (,,Održivo plavo gospodarstvo za otporno i zdravo Sredozemlje") za ministarski dio COP-a, koji se održao 4. prosinca 2025., održivo plavo gospodarstvo se naglašava kao ključan pokretač koji doprinosi pravednoj tranziciji prema resursno učinkovitom, niskougljičnom i kružnom gospodarstvu, u skladu s Agendom 2030 i njezinim ciljevima održivog razvoja.

Također je za Republiku Hrvatsku postignut važan dogovor. Naime, naša zemlja će biti domaćin sljedećeg sastanka COP 25 te će kao država predsjedavateljica dobiti priliku još snažnije utjecati na oblikovanje politika usmjerenih na očuvanje ekosustava Sredozemlja.
 

Stranica