- Objavljeno: 20.12.2022.
Državni tajnik Šiljeg na sastanku Vijeća za okoliš u Bruxellesu
Na današnjem sastanku Vijeća za okoliš u Bruxellesu, Republiku Hrvatsku predstavljao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg. Na sastanku su se razmijenila mišljenja o prijedlogu Uredbe o obnovi prirode kojom se želi potaknuti oporavak europskih staništa, od kojih je 80% u lošem stanju. Uredbom će se utvrditi posebni pravno obvezujući ciljevi i obveze za obnovu prirode u svim ekosustavima: od šuma i poljoprivrednih zemljišta do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava. Predloženim bi mjerama do 2030. trebalo obuhvatiti barem 20% kopnenih i morskih područja Europske unije, a do 2050. sve ekosustave koje je potrebno obnoviti.
Države članice morale bi uvesti učinkovite mjere za obnovu usmjerene na pojedina područja kako bi ostvarile ciljeve povezane s ekosustavima i planirale daljnje korake razvojem nacionalnih planova za obnovu prirode, u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću. Prijedlogom će se ujedno definirati pokazatelji bioraznolikosti kako bi se mogao mjeriti napredak.
„Republika Hrvatska bogata je neizmjernom biološkom raznolikošću s gotovo 38% kopna i s oko 12% mora koji su pod zaštitom. No s druge strane, štete nastale zbog klimatskih promjena sve su učestalije i razornije. Zbog toga trebamo zdrave ekosustave kako bismo se nosili s krizom bioraznolikosti i klimatskim izazovima. Pristup Republike Hrvatske je davanje prioriteta rješenjima temeljenim na prirodi kao glavnom alatu za ublažavanje klimatskih promjena i njihovoj prilagodbi“, izjavio je državni tajnik Šiljeg.
Pod točkom „razno“, češko predsjedništvo izvijestilo je o trenutnom stanju u vezi s prijedlozima o fluoriranim plinovima, tvarima koje oštećuju ozonski sloj, industrijskim emisijama i pošiljkama otpada.
Komisija je predstavila svoje nedavne prijedloge u okviru paketa mjera za nultu stopu onečišćenja, među ostalim o kvaliteti zraka, prioritetnim tvarima u površinskim i podzemnim vodama, te pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Predstavljen je i paket za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedlog za reviziju zakonodavstva o ambalaži i ambalažnom otpadu te prijedlog o certificiranju uklanjanja ugljika. Ujedno je predstavljen i okvir politike za biološku i biorazgradivu plastiku te plastiku koja se može kompostirati.
Osim navedenog, Komisija je podnijela izvješće o provedbi strategije za bioraznolikost, a predsjedništvo je informiralo o radionici o onečišćenju svjetlom.
„Svjetlosno onečišćenje globalno je važno pitanje. Hrvatska snažno podržava Apel iz Brna i nada se da će on doprinijeti što skorijoj uspostavi europskog zakonodavnog okvira za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja. Izražavamo spremnost podijeliti svoje znanje, iskustvo i izazove s kojima smo se susretali u razvoju i provedbi nacionalnog zakonodavnog okvira o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja“, istaknuo je državni tajnik Šiljeg.
Na kraju sastanka, Kraljevina Švedska je predstavila program rada svojeg predstojećeg predsjedanja.
Stranica
Države članice morale bi uvesti učinkovite mjere za obnovu usmjerene na pojedina područja kako bi ostvarile ciljeve povezane s ekosustavima i planirale daljnje korake razvojem nacionalnih planova za obnovu prirode, u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću. Prijedlogom će se ujedno definirati pokazatelji bioraznolikosti kako bi se mogao mjeriti napredak.
„Republika Hrvatska bogata je neizmjernom biološkom raznolikošću s gotovo 38% kopna i s oko 12% mora koji su pod zaštitom. No s druge strane, štete nastale zbog klimatskih promjena sve su učestalije i razornije. Zbog toga trebamo zdrave ekosustave kako bismo se nosili s krizom bioraznolikosti i klimatskim izazovima. Pristup Republike Hrvatske je davanje prioriteta rješenjima temeljenim na prirodi kao glavnom alatu za ublažavanje klimatskih promjena i njihovoj prilagodbi“, izjavio je državni tajnik Šiljeg.
Pod točkom „razno“, češko predsjedništvo izvijestilo je o trenutnom stanju u vezi s prijedlozima o fluoriranim plinovima, tvarima koje oštećuju ozonski sloj, industrijskim emisijama i pošiljkama otpada.
Komisija je predstavila svoje nedavne prijedloge u okviru paketa mjera za nultu stopu onečišćenja, među ostalim o kvaliteti zraka, prioritetnim tvarima u površinskim i podzemnim vodama, te pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Predstavljen je i paket za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedlog za reviziju zakonodavstva o ambalaži i ambalažnom otpadu te prijedlog o certificiranju uklanjanja ugljika. Ujedno je predstavljen i okvir politike za biološku i biorazgradivu plastiku te plastiku koja se može kompostirati.
Osim navedenog, Komisija je podnijela izvješće o provedbi strategije za bioraznolikost, a predsjedništvo je informiralo o radionici o onečišćenju svjetlom.
„Svjetlosno onečišćenje globalno je važno pitanje. Hrvatska snažno podržava Apel iz Brna i nada se da će on doprinijeti što skorijoj uspostavi europskog zakonodavnog okvira za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja. Izražavamo spremnost podijeliti svoje znanje, iskustvo i izazove s kojima smo se susretali u razvoju i provedbi nacionalnog zakonodavnog okvira o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja“, istaknuo je državni tajnik Šiljeg.
Na kraju sastanka, Kraljevina Švedska je predstavila program rada svojeg predstojećeg predsjedanja.