DRAVA LIFE projekt primjer je dobre prakse u sustavu obrane od poplava

'DRAVA LIFE – integrirano upravljanje rijekom' prvi je EU LIFE projekt obnove rijeka u Hrvatskoj. U svojoj prvoj godini projekta, koja je uvijek puna izazova, ali i zadovoljstva prvim rezultatima, partneri u projektu fokusirali su se na stvaranje čvrste organizacijske strukture, izradu komunikacijskih materijala za informiranje javnosti kao što je web stranica www.drava-life.hr, te upoznavanje najboljih međunarodnih praksi obnove rijeka u Europi.

Riječni ekosustavi i vrste koje ovise o njima su među najugroženijima u Europi i svijetu. I rijeku Dravu presijecaju 22 izgrađene hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj te tako ostavljaju tek kratku dionicu od 300 kilometara slobodnog toka u Hrvatskoj, sve do ušća u Dunav. Cilj ovog 5-godišnjeg europskog LIFE projekta je poboljšati stanje njenih ekosustava te prirodnim sredstvima poboljšati obranu od poplava.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović izdvojio je DRAVA LIFE projekt kao primjer dobre prakse u sustavu obrane od poplava gdje se ona temelji na korištenju prirodnih poplavnih površina, u svijetu poznato kao 'prostor rijeke'.

'Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo' - istaknuo je ministar Dobrović.

U projektu DRAVA LIFE duž rijeke Drave, obnoviti će se 1000 metara riječnih obala, stvoriti 13 hektara novih dinamičnih riječnih zona s prirodnim obalama, obnoviti 15 kilometara rukavaca te unaprijediti 300 hektara poplavnih šuma. Kako bi se partneri upoznali s najboljim dosadašnjim praksama obnove rijeka u Europi, u listopadu prošle godine posjetili su gornji tok Dunava u Austriji, gdje su kontinuiranim radom uspjeli značajno popraviti ekološko stanje rijeke i njenih pritoka, zaustaviti trend opadanja broja riba i ptica te omogućili povratak endemskih vrsta, što je i cilj projekta u Hrvatskoj.

'Obnova rukavaca rijeke Drave omogućit će bolju zaštitu od poplava unutar postojećih poplavnih područja, odnosno pridonijeti lokalnom snižavanju vodostaja tijekom velikih vodnih valova, kao i rasterećenju vodotoka u urbanim područjima. Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se revitalizacijom rukavaca poboljšati infiltracija riječnih voda u podzemne vodonosnike, što će pomoći stabilizaciji stanja sniženih razina podzemnih voda' - rekao je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.

Udruga Zeleni Osijek koordinator je projekta, koji kao jedan je od prvih u Hrvatskoj ostvaruje suradnju javnog sektora i udruga za zaštitu prirode u međusektorskom projektu zaštite i obnove riječnih staništa.
 
'Projekt je značajan zbog inovativnog karaktera koji na sedam lokacija rijeke Drave kroz različitu metodologiju unapređuje i revitalizira rijeku, njene obale, rukavce i vlažna staništa. Pored restauracije rijeke Drave projekt popularizira i zaštitu prirode u lokalnim zajednicama i povećava razumijevanje važnosti njenog očuvanja' - rekao je Jasmin Sadiković, koordinator projekta iz Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek.

Iznimno važan dio projekta je podizanje svijesti javnosti i lokalnog stanovništva o značaju prirodnih i očuvanih rijeka za čovjeka i živa bića koja ovise o njima.

'Kvalitetnim komunikacijskim i obrazovnim materijalima te zanimljivom web stranicom cilj nam je doprijeti do što više ljudi kako bi se upoznali s ovim značajnim projektom za rijeku Dravu i ljude koji žive uz nju. Kroz organizaciju raznih događanja, izložbi, postavljanjem edukacijske infrastrukture u vidu obrazovnog centra i staza s informativnim pločama duž rijeke Drave želimo povezati lokalno stanovništvo s projektom i unaprijediti njihovo znanje o mreži Natura 2000, posebice o zaštićenim riječnim pticama' - istaknula je Branka Španiček, voditeljica projekta u WWF Adria.

Javne ustanove za zaštitu prirode iz Virovitičko-podravske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, koje su partneri na projektu, ističu značaj pozitivnih iskustva u unapređenju međusektorske suradnje i mogućnosti da se posjete primjeri dobre prakse LIFE projekata u drugim zemljama, kako bi mogli što više dobrih praksi upotrijebiti i u Hrvatskoj.