Četiri nobelovca i više od 600 znanstvenika iz 45 zemalja u Splitu na 11. konferenciji ISABS-a

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat sudjelovao je na svečanom otvorenju 11. Konferencije o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini, koji se tijekom cijelog ovog tjedna održava u Splitu, u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sveta Katarina i vodeće američke bolnice Mayo Clinic te u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti.
Riječ je o znanstvenom događaju koji već 22 godine, u dvogodišnjim ciklusima, okuplja svjetsku znanstvenu elitu i zahvaljujući kojem je Hrvatsku dosad posjetilo više od 6000 znanstvenika iz 70 država, a predavanja je održalo 600 vrhunskih svjetskih znanstvenika uključujući šest dobitnika Nobelove nagrade iz medicine i kemije.

„Na konferenciji će biti prikazana 'nova filozofija' molekularne dijagnostike, odnosno rane dijagnostike prije pojave bolesti, ali i novi oblici imunoterapije u liječenju karcinoma. Ovim izuzetno važnim susretom želimo pokazati da stara medicina polako odlazi sa strane, dok je pred nama jedna potpuno nova etapa. Zbog toga je iznimno važno što na konferenciji prisustvuje iznimno velik broj studenata jer su to ljudi koji će u Hrvatskoj, ali i puno šire, adaptirati potpuno nova znanja“, istaknuo je tom prilikom predsjednik ISABS-a i poznati hrvatski znanstvenik Dragan Primorac, obraćajući se svim okupljenima na samom početku. „Iznimno sam ponosan što iz Hrvatske u svijet šaljemo poruku smjera razvoja medicine 22. stoljeća, koja predstavlja potpuno novi zaokret, a temelji se na individualiziranom pristupu pacijentu kroz princip pravog lijeka, u pravoj dozi, u pravom trenutku za pravog pacijenta“, rekao je Primorac.

Posebnu važnost ovogodišnjoj konferenciji dalo je prisustvo čak četiri dobitnika Nobelove nagrade, a to su američki biokemičar hrvatskih korijena prof. dr. Paul Modrich s Duke University, prof. dr. Avram Hershko iz Techniona, prof.dr. Robert Huber s izraelskog instituta za biokemiju 'Max Planck' i prof. dr. Ada Yonath s Instituta za znanost Weizmann.

Uz njih, konferenciji su prisustvovali i ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić, dok se među predavačima posebno ističu imena 'oca' farmakogenomike prof. dr. Richard Weinshilboum, 'oca' mezenhimalnih matičnih stanica prof. dr. Arnold Caplan, direktora najvećeg svjetskog centra za personaliziranu medicinu pri Mayo Clinic prof. dr. Keith Stewart, te vodećeg svjetskog forenzičara prof. dr. Henry Lee i niza drugih.

Cilj Vlade i Ministarstva je povećati inovacijski kapacitet i potaknuti poduzetnike da ulažu u istraživanje i razvoj

Ovogodišnja glavna tema konferencije vezana je uz personaliziranu i regenerativnu medicinu, farmakogenomiku, molekularnu dijagnostiku, terapiju matičnim stanicama, gensku terapiju, epigenetiku, mikrobiom, genetiku raka, imunoterapiju, forenzičku i antropološku genetiku te analizu drevne DNA.
„U svojoj osnovi, sadržaj cijele ove konferencije vezan je uz razvoj inovacijskog okruženja te ulaganja u istraživanje i razvoj. Upravo su to područja na koja su ova Vlada i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta stavila poseban naglasak, zbog čega svim našim mjerama i aktivnostima želimo pomoći hrvatskim poduzetnicima da prigrle kreativnost, inovativnost i nove tehnologije“, naglasio je tom prilikom ministar Horvat, ističući kako je cilj Vlade i Ministarstva omogućiti hrvatskom gospodarstvu da raste na temelju znanja, inovacija i pametnih specijalizacija. „Istraživački projekti dovode do inovativnih rješenja, a značajan broj njih moći će se primijeniti u različitim sektorima naše industrije i doprinijeti izvoznoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a time i njegovom daljnjem rastu“, rekao je ministar.

Dodao je kako su značajna financijska sredstava stavljena na raspolaganje za poticanje prije svega privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, a ulaže se i u inovacijsku infrastrukturu, kao i u aktivnosti i projekte suradnje znanosti i gospodarstva. „Govorimo o preko dvije i pol milijarde kuna iz europskih fondova stavljenih na raspolaganje poduzetnicima i još preko dvije i pol milijarde kuna za ulaganja u znanstveno-istraživačku infrastrukturu. U slijedećem razdoblju osigurat ćemo još bolji pristup financiranju inovativnih poduzeća i projekata jer snažno želimo povećati naš inovacijski kapacitet i potaknuti poduzetnike da ulažu u istraživanje i razvoj“, zaključio je Horvat.

Stranica