22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje

iznimno uspješna, prošlogodišnja tema Dana planeta Zemlje „Investiraj u naš planet“ ponavlja se i ove godine – organizatori su odlučili ustrajati u podsjećanju javnosti da čovječanstvo treba uporno i hrabro djelovati kako bi stvorilo pozitivan pomak u borbi s klimatskim promjenama i neizostavnim posljedicama.
 
Dan planeta Zemlje obilježava se globalno 53. put, a poziv je, opet, upućen svima –  vladama, javnom, privatnom i nevladinom sektoru te građanima – da se ujedine radi dobrobiti Zemljine (i vlastite) budućnosti.
 
„Prigrlimo zelenu ekonomiju kako bi iskoristili sve njezine prednosti. Sigurna i stabilna budućnost zahtijeva angažman i široku podršku sveukupne javnosti“.
 
Klimatske promjene jedne su od najvećih prijetnji za Zemlju i čovječanstvo. Svi aspekti okoliša, ekosustavi, ali i gospodarstvo osjećaju posljedice - sve učestalije i snažnije vremenske ekstreme koji su izravna posljedica promjena klime.  Zbog porasta temperature i globalnog zagrijavanja otapaju se ledenjaci, posljedično slabe vitalno bitne morske struje (npr. Golfska struja), podiže se razina mora s jedne strane, more se zagrijava i zakiseljava, a na kopnu se povećava broj i trajanje sušnih perioda, količina i raspodjela oborina. 
Klimatske promjene mijenjaju sliku planeta koji poznajemo pa kako bismo ublažili negativne utjecaje, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova te težiti klimatski neutralnom društvu. Rješenja nam daje priroda koja ima snagu i sposobnost očuvati život na Zemlji,  a prilagodbu treba primarno temeljiti na rješenjima temeljenim na prirodi. Prelazak na obnovljive izvore energije uz korištenje postojeće infrastrukture kao prostora za solare, povećanje urbanih površina zasjenjenih krošnjama drveća i stvaranje novih zelenih površina, novogradnja s integriranim zelenim krovovima ili solarnim elektranama primjer su aktivnosti za ublažavanje i prilagodbu na klimatsku krizu.
 
Zdravi ekosustavi preduvjet su Zemlje blagostanja kakvom je volimo pamtiti. Čime dakle, zajednice i pojedinci mogu pridonijeti u globalnom zajedništvu?
 
Planirati i živjeti održivo vodeći se brigom o prirodi i drugim vrstama o kojima ovisimo.
Među njima su oprašivači, važna i raznolika skupina životinja čija ugroženost ima drastične posljedice za poljoprivrednu proizvodnju i stabilnost kopnenih ekosustava. Ulaganja u zaštitu divljih oprašivača – kroz uspostavu monitoringa divljih oprašivača na razini Europske unije, razvijanja ekoloških poljoprivrednih praksi i ulaganja u obnovu prirodnih staništa za oprašivače – neizostavan su doprinost za budućnost našeg planeta i održivost hrane. Pojedinci mogu doprinijeti tako da ne koriste štetna sredstva za zaštitu biljka i da travnjake ne kose prerano ni prečesto, da sade voćke i druge ljekovite i zavičajne biljne vrste u vrtovima ili na balkonima.
 
Ekosustave možemo očuvati pazeći da u zavičaj ne unosimo i ne širimo invazivne strane vrste. One predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za bioraznolikost na globalnoj razini jer destabiliziraju ekosustave u kojima se pojavljuju. U novim ekosustavima invazivnim vrstama je ugodno jer u njima nemaju prirodnih neprijatelja pa se istovremeno natječu za prostor i hranu sa zavičajnim vrstama, mijenjaju uvjete na staništu, prenose bolesti na zavičajne vrste te se s njima križaju, a mogu imati i izravan utjecaj na ljudsko zdravlje. Podaci pokazuju da se broj stranih vrsta u novim područjima neprestano povećava, a glavni uzrok je povećanje globalne trgovine, prijevoza, turizma i sve izraženije klimatske promjene. Stoga kampanje koje promiču promjene životnih navika pojedinaca radi općeg dobra moramo provoditi stalno jer time investiramo u zdravlje našeg planeta.
 
Ulaganjem u očuvanje morskog okoliša – kroz smanjenje onečišćenja, održivo korištenje morskih resursa, omogućavanje oporavka i obnavljanja morskih i obalnih ekosustava te bioraznolikosti, doprinosimo postizanju ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa koje morski ekosustavi pružaju. Cilj Hrvatske je do 2030. godine povečati zaštićenu površinu mora pod nacionalnom jurisdikcijom, s trenutnih 12,6 %, do 30 %. Obnova ekosustava na području Jabučke kotline kao posljedica trajne koordinirane zaštite tog prostora između Hrvatske i Italije najbolji je primjer pozitivanog učinaka na riblji stok u okolinom moru.
 
Na zdravlje ekosustava utječu onečišćeni zrak i oborine iz kojih se talože onečišćujuće tvari, a upravo je onečišćenje zraka i dalje najizraženiji pritisak iz okoliša na zdravlje ljudi u EU i u Hrvatskoj. Kako bismo koncentracije onečišćujućih tvari u zraku održali ispod dopuštenih vrijednosti koje neće negativno utjecati na zdravlje ljudi, prirodu i sastavnice okoliša potrebno je provoditi odgovarajuće mjere za poboljšanje kvalitete zraka te kontinuirano pratiti njihove razine.
 
Ekosustavima posebno šteti otpad, prije svega otpadna plastika. Procjenjuje se da svaki stanovnik u Hrvatskoj godišnje stvori oko 79 kg otpada od plastike, od čega polovica završi na odlagalištima otpada. Dio neevidentiranih količina plastičnog otpada biva odbačeno u prirodu i okoliš što uzrokuje propadanje staništa te ekosustave izlaže kemikalijama iz plastike. Raspadom plastike u okolišu dolazi do emisija raspada na čestice mikroplastike koja ulazi u ekosustav i hranidbene mreže. Smatra se da čak oko 80 % ukupnog otpada u Sredozemnom moru čini mikroplastika koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada koji je već prisutan u moru, a čestice mikroplastike već nalazimo u probavilima morskih organizama.
Kako bismo zaštitili ekosustave od otpada, nužno je provoditi kampanje u javnosti o količinama i štetnosti otpadne plastike i educirati građane da što manje ili najbolje, uopće ne koriste plastičnu ambalažu.


 

Stranica