Od 11. do 22. studenog 2024. u Bakuu u Azerbajdžanu održava se UN-ova Konferencija stranaka o promjeni klime (COP29) s ciljem ubrzanja klimatske akcije usred eskalirajućih ekoloških izazova.
Fokus Konferencije je na osiguravanju značajnih financijskih ulaganja potrebnih za smanjenje emisija i zaštitu ranjivog stanovništva te ujedno služi kao poticaj državama da ažuriraju svoje klimatske ciljeve i planove kako bi ispunili ciljeve Pariškog sporazuma.
Zemlje su se prema Pariškom sporazumu iz 2015. obvezale uspostaviti novi kolektivni kvantificirani cilj financiranja u borbi protiv klimatskih promjena koji bi zamijenio godišnji cilj od 100 milijardi dolara, uzimajući u obzir potrebe zemalja u razvoju.
Na COP-u 29 bitno je da pregovarači ne samo značajno povećaju ukupan iznos financiranja prilagodbi klimatskim promjenama, već i da navedu vremenski okvir i uvjete njegova pružanja - što će financiranjem podržati, kako će doći do zajednica kojima je najpotrebnije i kako će se mjeriti. Pregovarači bi također trebali poboljšati kvalitetu isporučenog financiranja putem strateške upotrebe financijskih instrumenata, boljeg pristupa financiranju, veće financijske predvidljivosti i usredotočenosti na rezultate. Usto, na COP-u 29 zemlje će dati podatke o napretku u ostvarenju dosadašnjih ciljeva smanjenja emisija.
Zemlje su se, također u skladu s Pariškim sporazumom, složile da će podnijeti jače nacionalne klimatske obveze (poznate kao "Nacionalno određeni doprinosi" ili NDC) svakih 5 godina. Sljedeći krug trebao bi biti samo nekoliko mjeseci nakon COP-a 29, zbog čega je UN-ov
summit u Bakuu posljednja velika prilika da se postave jasna očekivanja o tome čemu bi sljedeća generacija NDC-ova trebala težiti. Konkretno, trebalo bi se osigurati da su NDC-ovi usklađeni s razinom smanjenja emisija za koje znanstvenici kažu da su nužna za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva C i sprječavanje nekih od najgorih učinaka klimatskih promjena.
Hrvatsku delegaciju predvodi predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je istaknuo kako je Hrvatska predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije te kako odstupanje od fosilnih goriva nije samo klimatska već i ekonomska nužnost. Premijer je, između ostaloga, kazao da bi države koje su duže industrijalizirane trebale financijski pomoći da nova gospodarstva ne emitiraju toliko stakleničkih plinova koliko bi inače činila.
„Oni koji su duže razvijeni, duže industrijalizirani, koji su kroz prošlost emitirali više dodatnih emisija stakleničkih plinova, nisu u istoj poziciji kao oni koji su recentno u dinamičnom razvoju. Dakle potrebna je snažna podrška da nove ekonomije i ubrzano rastuće industrije ne emitiraju toliko stakleničkih plinova ", naglasio je premijer.
Naglasio je i da je Hrvatska dosad demonstrirala visoki rast gospodarstva, rekavši da će on u ovoj godini biti puno veći nego što su dodatne emisije stakleničkih plinova.
"Koncepcijski se prilagođavamo tome da i dalje rastemo, ali da ne ugrožavamo naš okoliš i klimu", kazao je u svom govoru premijer.
U sklopu održavanja Konferencije, ministrica Marija Vučković sudjelovala je na otvorenju Paviljona Unije za Mediteran.
„Područje Mediterana kojem Hrvatska pripada danas je u smislu klimatskih promjena vrlo ugroženo. Zato trebamo brzo djelovati kako bismo proveli adekvatne aktivnosti i spriječili daljnje posljedice. Pozdravljamo uspostavu portfelja u Europskoj komisiji za Sredozemlje koji će voditi naša povjerenica Dubravka Šuica. Hrvatska se pridružila i Klimatskom klubu kao 43. država članica, potpisali smo posebnu Deklaraciju s UNICEF-om o djeci, mladima i klimatskim aktivnostima te smo održali niz bilateralnih susreta. Činimo sve kako bismo čim prije ojačali sve potrebne kapacitete ovog zahtjevnog sustava za prilagodbu klimatskim promjenama i očuvali naš planet i život na njemu“, istaknula je ministrica Vučković u Bakuu.
Stranica
