Od 21. listopada do 1. studenog 2024. u Caliju, Kolumbija, održan je 16. sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP 16) te 11. sastanak stranaka Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti (COP-MOP 11) i 5. sastanak stranaka Nagoya protokola o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja (COP-MOP 5).
Sastanci su održani pod motom "Mir s prirodom" koji se oslanja na poziv glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za okončanje rata čovječanstva protiv prirode i prepoznavanje da se održivi razvoj može postići samo uz mir među ljudima i mir između ljudi i prirode.
Na sastanku su sudjelovali delegati iz 180, od ukupno 196, država stranaka Konvencije, kao i delegati stranaka pripadajućih protokola te predstavnici civilnog društva, poslovnog sektora, autohtonih naroda i lokalnih zajednica.
Nakon usvajanja Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala (eng.
Global Biodiversity Framework, GBF) na COP-u 15 prije dvije godine, ovaj COP je trebao pružiti priliku za ubrzanje globalnih akcija za očuvanje bioraznolikosti. Kako bi se osigurala pravovremena implementacija GBF-a, do kraja sastanka u Caliju 119 država stranaka je podnijelo ažurirane nacionalne ciljeve, dok su 44 države revidirale svoje nacionalne strategije za bioraznolikost.
Na COP-u 16 usvojene su odluke o uspostavi mreže regionalnih centara za znanstvenu i tehničku suradnju, definiranju novih i reviziji postojećih ekoloških i bioloških značajnih područja u moru (EBSA), invazivnim stranim vrstama, ugrađivanju bioraznolikosti u druge sektore, kao i odluke o bioraznolikosti i zdravlju te sintetskoj biologiji. Također je usvojena odluka kojom se jača sinergija između bioraznolikosti i klimatskih politika kojom se potiče jačanje suradnje između Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) i Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC).
Kao jedan od prioriteta kolumbijske vlade kao države domaćina, usvojen je niz odluka vezanih za autohtone narode i lokalne zajednice (IPLC), čime je značajno unaprijeđeno sudjelovanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica u procesima CBD-a.
Na COP-u 16 osnovan je "Cali fond", što je važna prekretnica u mobilizaciji financijskih sredstava za bioraznolikost. Ovaj fond omogućuje korisnicima informacija o digitalnim sljedovima (DSI) da dio svojih prihoda vrate državama u razvoju te IPLC-ovima u svim zemljama, promičući pravednu raspodjelu dobiti i podržavajući očuvanje bioraznolikosti i održivo korištenje prirodnih resursa.
Posljednjeg dana sastanka, nakon 24 sata neprekidnih pregovora, COP 16 je prekinut zbog gubitka kvoruma pa dio odluka nije usvojen. Stoga sastanak nije dovršen i nastavit će se u dogledno vrijeme.
Odluka vezana za usvajanje cjelovitog okvira za praćenje napretka je ključna odluka jer uspostavlja proces za praćenje odgovornosti država za doprinos ostvarenju globalnih ciljeva, kao i adresiranje nedostataka na COP-u 17 koji će se održati u Armeniji 2026. godine, te ju je nužno donijeti u kratkom roku.
Također nije postignut dogovor o daljnjoj mobilizaciji resursa gdje je prisutno najveće razilaženje razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Iako su svi složni oko činjenice da je potrebno osigurati dodatne resurse za postizanje globalnih ciljeva, nije postignut konsenzus oko načina kako to ostvariti. Zemlje u razvoju smatraju da je potrebno uspostaviti dodatni fond za bioraznolikost unutar CBD-a, dok razvijene zemlje drže kako je prerano za takvu odluku budući da je prije dvije godine na COP-u 15 uspostavljen fond u sklopu GEF-a i treba ostaviti više vremena da se ocijeni njegova funkcionalnost.
Od 29. do 30. listopada održan je i sastanak na visokoj razini na kojem je izjave ispred svojih država i organizacija iznijelo 6 predsjednika vlada i preko 130 ministara i drugih visokih dužnosnika.
Ispred Republike Hrvatske izjavu je dao veleposlanik Ranko Vilović.
„Globalni okvir za bioraznolikost zahtijeva hitne mjere i zajednički napor kroz sve politike. Stoga je ključno učinkovito integrirati prioritete bioraznolikosti u sve sektorske regulative s ciljem postizanja sinergije u rješavanju međusobno povezanih globalnih kriza", kazao je veleposlanik Vilović.
Brojne države, pa tako i Hrvatska, pridružile su se inicijativi kolumbijske vlade “Svjetska koalicija za mir s prirodom: poziv za život” kojom se naglašava potreba za skladnim odnosom između ljudi i prirode kao temelj održivosti za sadašnje i buduće generacije, s obzirom na to da ekološki otisak čovječanstva premašuje biološki kapacitet Zemlje, a degradacija okoliša i gubitak bioraznolikosti prijete zdravlju naših ekosustava, kao i svim segmentima stabilnosti društva.
Foto: Mike Muzurakis
Stranica
.jpg?width=750&height=500)