Danas je u Hrvatskom saboru ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan zastupnicima predstavio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je, kao stručni nositelj, izradilo Konačni prijedlog navedenog zakona, koji je Vlada RH podnijela Hrvatskom saboru radi donošenja u hitnom postupku.
Najznačajnije mjere rasterećenja iz Akcijskog plana, u iznosu od 54 milijuna eura, upravo se odnose na vodno gospodarstvo. Osim mjere ukidanja vodnoga doprinosa Akcijskim planom predviđene su dodatne mjere rasterećenja iz područja vodnoga gospodarstva, i to: smanjenje naknade za korištenje voda, s financijskim efektom rasterećenja od 18,9 milijuna eura, te smanjenje naknade za zaštitu voda, s financijskim efektom rasterećenja od 18,54 milijuna eura. Navedena smanjenja vodnih naknada provest će se izmjenom uredbi, koje su u postupku donošenje od strane Vlade Republike Hrvatske te će iste stupiti na snagu 1. srpnja 2024. godine.
„Konkretno, kako će se navedeno smanjenje odraziti na prosječni mjesečni račun kućanstava? Prosječni mjesečni račun za kućanstva iznosi 26,60 eura, a na godišnjoj razini 319,19 eura. Tarifa naknade za korištenje i naknade za zaštitu voda zajedno će se sniziti za 0,13 €/m3, temeljem čega se mjesečni račun smanjuje za 1,54 eura, a na godišnjoj razini za 18,43 eura. Po prosječnom mjesečnom i godišnjem računu govorimo o smanjenju od 5,77 posto“, istaknuo je ministar Habijan.
Ukupno rasterećenje, ukidanjem vodnog doprinosa, iznosit će 16,5 milijuna eura godišnje te će imati pozitivan učinak, ne samo za gospodarstvo nego i za građane, jer je je riječ o vodnoj naknadi koja je opterećivala sve grupe investitora gradnje građevina. Sukladno važećem zakonu, obveznik plaćanja vodnoga doprinosa je investitor građevine za koju se donosi ili je donesen akt za građenje, odnosno podnositelj zahtjeva u postupku ozakonjenja građevine na čije ime je izdan izvršni akt kojim se potvrđuje izvedeno stanje nezakonito izgrađene građevine.
Bitno je naglasiti da ukidanje vodnog doprinosa neće imati negativan utjecaj na gradnju građevina za obranu od poplava i provođenje mjera obrane od poplava s obzirom na to da će Hrvatske vode tu svoju temeljnu djelatnost financirati iz naknade za uređenje voda i EU sredstava. Slijedom navedenog, u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020, unutar specifičnog cilja - jačanje sustava upravljanja katastrofama, osigurano je 5 projekata obrane od poplava ukupne vrijednosti 183,47 milijuna eura, od čega bespovratna EU sredstva iznose 156,1 milijun eura.
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., 158 milijuna eura namijenjeno je za program smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama, a do sada je odobreno 39 projekata, ukupne vrijednosti 145,1 milijun eura bespovratnih sredstava, dok je u okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027., za ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama dostupno 121,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Isto se odnosi i na gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave, s obzirom da su sredstva, u iznosu od 72,3 milijuna eura, za gradnju istih osigurana iz EU izvora, u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. Priprema ovih projekta, odnosno izrada projektne dokumentacije, već dugi niz godina osigurava se iz državnog proračuna na razdjelu ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
Kako bi se sve namjene, za koje se koristio vodni doprinos, i dalje osigurao izvor financiranja, ovim zakonom se proširuje namjena korištenja naknade za uređenje voda za projekte sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem bujica i erozija, kojima je ugrožena javna infrastruktura, što je posebno bitno za jedinice lokalne samouprave s obzirom na velik broj zahtjeva prema Hrvatskim vodama za sufinanciranje ovih vrsta projekta.
Hrvatskom saboru predlaže se stupanje na snagu ovoga Zakona 1. srpnja 2024. godine. Naime, svi propisi koji se donose temeljem Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja moraju stupiti na snagu s danom 1. srpnja 2024. godine
Podsjetimo, u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021. - 2026., Vlada Republike Hrvatske preuzela je obvezu daljnjeg smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja za minimalno 132,7 milijuna eura, te je u prosincu 2023. godine donesen Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, koji predviđa ukupno 73 mjere rasterećenja, provedbom kojih se planira rasterećenje u ukupnom iznosu od 132,86 milijuna eura.
VODNI DOPRINOS - Primjer izračuna
Primjer A (poslovni prostor):
Ukidanjem vodnoga doprinosa investitor građevine poslovne namjene (ured, trgovina) koja se gradi na području grada Zagreba ili u zaštićenom obalnom području mora (zona A) za građevinu prosječnog volumena od 1.500 m³, odnosno 500 m² uštedio bi 1.666,34 EUR, dok bi ušteda za gradnju iste građevine u B zoni iznosila 1.001,39 EUR, a na područjima od posebne državne skrbi (zona C) ušteda bi iznosila 501,69 EUR.
Imajući u vidu da investitor može biti i fizička i pravna osoba, naprijed navedeni primjer odnosi se obje kategorije, iako su to pretežito pravne osobe.
Primjer B (obiteljska kuća):
Kod gradnje obiteljske kuće do 400 m², investitor bi za građevinu koja se gradi na području grada Zagreba ili u zaštićenom obalnom području mora (zona A) za građevinu prosječnog volumena od 300 m³, odnosno 100 m² uštedio bi 168,03 EUR, dok bi ušteda za gradnju iste građevine u B zoni iznosila 112,28 EUR, a na područjima od posebne državne skrbi (zona C) ušteda bi iznosila 41,81 EUR.
Primjer C (ostale stambene građevine za stalno stanovanje):
Kod izgradnje građevine (višestambena zgrada) prosječnog volumena od 4.500 m³, odnosno 1.500 m² na području grada Zagreba (zona A), investitor pravna osoba ukidanjem vodnoga doprinosa uštedio bi 3.529,76 EUR.
U primjeru B investitori su pretežito fizičke osobe, dok u primjeru A su pretežito pravne osobe, a u primjeru C uvijek pravne osobe.
Primjer D (proizvodne građevine: hale, skladišta):
Kod gradnje proizvodnih građevina, investitor bi za građevinu koja se gradi na području grada Zagreba ili u zaštićenom obalnom području mora (zona A) za građevinu prosječnog volumena od 3000 m³, odnosno 1000 m² uštedio 597,25 EUR, dok bi ušteda za gradnju iste građevine u B zoni iznosila 358,35 EUR, a na područjima od posebne državne skrbi (zona C) ušteda bi iznosila 119,45 EUR
Stranica
