Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan danas je, u pratnji predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovao na konferenciji “Godina dana s eurom u Hrvatskoj” koja se održala u organizaciji Hrvatske narodne banke.
Tom prigodom predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je da je prelazak na eura za Hrvatsku, kao 20. članicu europodručja, kao i za svaku drugu državu do sada bio ogroman i zahtjevan reformski iskorak.
Zajednička europska valuta, druga najjača u svijetu, kazao je, jedan je od temeljnih stupova današnje Europske unije. Europodručje danas okuplja 350 milijuna ljudi i sigurno će se i dalje širiti, rekao je predsjednik Vlade dodajući da je i Češka najavila promjenu svoje dugogodišnje politike jer smatra da bi u krizama bilja ekonomski zaštićenija i financijski sigurnija da je članica europodručja.
"Članstvo Hrvatske u europodručju, Schengenskom prostoru i OECD-u bili su politički prioritet i projekt naše prve Vlade", rekao je naglasivši kako se nije radilo o rutinskoj kronologiji koju je mogao napraviti bilo tko.
Pripreme za hrvatsko članstvo u europodručju odvijale su se u trenutku velikih izazova i velikih kriza, podsjetio je premijer Plenković - od velikih unutarnjih kriza, propasti Agrokora, krize u brodogradilištima, velikog procesa konsolidacije upravljanja javnim financijama do pandemije Covida-19 te energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka uslijed ruske agresije na Ukrajinu.
Te su krize izazvale najveći državni intervencionizam ikada i dok se pripremala na uvođenje eura, Vlada je isplaćivala plaće za radnike u privatnom sektoru i time održala 130 tisuća poduzeća na nogama.
"Sustavno i precizno vođen proces, pouzdan smjer ekonomske i fiskalne politike sa snažnim zamahom i čvrstim sidrom u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu te nekoliko naučenih lekcija iz ukupnog upravljanja gospodarskim razvojem Hrvatske za ovo desetljeće", istaknuo je premijer Plenković govoreći o tri ključna elementa u procesu uvođenja eura u kojem je Hrvatska ispunila sve kriterije iz Maastrichta - stabilnost cijena i tečaja, proračunski manjak ispod tri posto te javni dug ispod 60 posto.
Sustavno i precizno vođen proces uvođenja eura
U tom je procesu, dodao je, Vlada je nastojala očuvati temelj bez kojega se ništa od ovoga ne bi dogodilo, a to je politička stabilnost zemlje.
Potvrda te političke stabilnosti i povjerenja europskih partnera u smjer Vladine politike, naglasio je, najbolje se ilustrira nekim događajima u vremenskom kontekstu.
Podsjetio je da su zadnji parlamentarni izbori održani 5. srpnja 2020., a 10. srpnja, samo pet dana kasnije, Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II i Europskoj bankovnoj uniji.
"Povjerenje naših partnera je bilo toliko veliko da oni nisu ni čekali formiranje Vlade, nego su vidjeli pouzdanost onih koji vode Hrvatsku i smjer kojim smo išli", poručio je.
Na istom Europskom vijeću, dodao je, Hrvatskoj je osigurano i 25 milijardi eura sredstava kao razvojna poluga za ovo desetljeće.
Europska komisija je sredinom 2022. u svom izvješću o konvergenciji potvrdila da je Hrvatska ispunila sve svoje obaveze za ekonomsku i monetarnu uniju.
Premijer je istaknuo da je Hrvatska zemlja koja je provela najmanje dana u fazi Europskog tečajnog mehanizma II prije članstva u euru - samo 906 dana.
"Nikada nijedna zemlja u procesu euro-integracije nije ušla u europodručje i Schengenski prostor isti dan", naglasio je premijer Plenković.
Govoreći o prednostima ulaska u europodručje, premijer je istaknuo da ono ne samo da učvršćuje europski "branding" Hrvatske, nego je ono iskorišteno i za promicanje nacionalnog identiteta podsjetivši da su na euro kovanicama hrvatski nacionalni simboli - od šahovnice, hrvatske karte, do kune, glagoljice, Nikole Tesle i Gundulićeve himne slobodi.
Što se tiče procesa prelaska na euro, premijer je istaknuo kako je on bio osobito zahtjevan u 2022. jer se odvijao u uvjetima najveće inflacije.
U tom je kontekstu naveo Izvješće o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj, koje je Europska komisija objavila 30. lipnja 2023., a koje pruža objektivnu sliku procesa uvođenja i obuhvaća njegove najvažnije aspekte.
Prema tom izvješću, većina hrvatskih građana, njih 61 posto, smatra da je zamjena kune eurom prošla učinkovito i bez teškoća, a da su bili dobro informirani o novoj valuti smatra 88 posto građana.
Zahvalio je svima koji su pridonijeli, kako je kazao, suptilnoj tranziciji s 31. prosinca na 1. siječnja u kojoj se praktički nijedan bankomat nije našao bez eura niti je gotovo ijedan transfer u financijskom sektoru imao problem.
"To je bilo toliko dobro da čak ni oni dežurni kritičari ni najveći skeptici nisu mogli ništa reći, a kad je sve dobro onda se o tome malo govori", kazao je premijer Plenković poručivši kako i o takvim tehničkim uspjesima treba govoriti.
Što se tiče procjena Europske komisije o utjecaju zamjene kune eurom na neopravdano povećanje cijena, premijer je iznio podatak da se radilo samo o 0,4 postotna boda, što je minimalno.
To znači, pojasnio je, da je inflatorni pritisak uvođenja eura bio mali i jednokratan, upravo kako se i najavljivalo.
Govoreći o inflaciji u proteklih sedam godina, predsjednik Vlade kazao je da je kumulativna inflacija od listopada 2016. do studenoga 2023. iznosila 28, 6 posto.
U tom su periodu, primjerice, prosječne mirovine porasle su za 54 posto, prosječne plaće za 61 posto, a minimalna plaća za 103 posto.
Pritom je u pet godina, od listopada 2016. do srpnja 2021., kada su počele rasti cijene energenata, inflacija kumulativno iznosila svega 5,3 posto.
U sljedećih 15 mjeseci, od srpnja 2021. do listopada 2022., kada su se na razini Europske unije donijele ključne odluke o ograničenju maksimalnih cijena plina, inflacija je skočila na čak 15,6 posto.
Od listopada 2022. do prosinca prošle godine cijene su porasle za 5,1 posto, što obuhvaća 12 mjeseci u kojima Hrvatska koristi euro, a inflacija se znatno smanjila u odnosu na prije, što pokazuje da euro nije bio uzrok inflacije.
Prema Državnom zavodu za statistiku stopa inflacije na godišnjoj razini je danas 4,5 posto, i manja je nego u 7 država članica Europske unije, među kojima je čak 5 zemalja izvan eurozone, naveo je predsjednik Vlade.
Da je euro izvor inflacije, poručio je, onda bi zemlje izvan eurozone imale manju inflaciju, a ne veću, kao što je uglavnom slučaj, osim Švedske i Danske.
Prema jesenskim procjenama Europske komisije, dodao je, prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj bi ove godine trebala pasti na 2,4 posto, što je manje nego u eurozoni gdje bi trebala biti 3,2 posto, a na razini Unije čak 3,5 posto.
U 2025., prema procjenama Komisije, stopa inflacija bi u Hrvatskoj trebala biti među najnižima i unutar Europske unije iznositi oko 1,6 posto.
U svim aktivnostima povezanima s uvođenjem eura, naglasio je premijer, osobito se vodilo računa o informiranju građana i o zaštiti potrošača.
Dvostruko prikazivanje cijena trajalo je godinu i četiri mjeseca, od rujna 2022. do siječnja 2024.
Uspostavljen je i Etički kodeks kojem su mogli pristupiti svi trgovci, sva poduzeća i pružatelji usluga, a njegov je cilj bio osigurati stabilnost cijena roba i usluga.
Euro kao razvojni zamah i sidro
Što se tiče drugog elementa uvođenja eura, eura kao razvojnog zamaha i sidra, premijer je naglasio njegove brojne koristi.
"Mi smo sada otporniji na vanjske šokove i krize, a Hrvatska je poslala poruku ulagačima", poručio je kazavši da su ulagačima najvažnije reference članstvo Hrvatske u europodručju i Schengenskom prostori, najviši investicijski kreditni rejting u povijesti te vrlo pristojna stopa poreza na dobit.
Europodručje, dodao je, pozitivno će utjecati i na hrvatsko tržište rada, na daljnji rast plaća, koji je već sada rekordan, te na otvaranje novih radnih mjesta.
Podsjetio je da je BDP u apsolutnom iznosu u Hrvatskoj bio 47 milijardi eura, prošle godine je bio 67 milijardi eura, a procjena je da će nakon 2023. u apsolutnom iznosu BDP biti oko 75 milijardi eura.
Procjena je, dodao je, da će BDP per capita doći na skoro 20.000 eura, a 2016. bio je 11.500 eura.
"To je toliko moćno i mjerljivo da vidimo kakvi su sve efekti ovakvih strateških iskoraka na koje smo se odlučili 2016. pa onda nije ni čudo da smo među 38 naprednih gospodarstava svijeta, da su nam i Fitch i S&P i Moody's dizali kreditni rejting", poručio je predsjednik Vlade naglasivši da je Hrvatska jedina zemlja u svijetu kojoj su od početka pandemije Covida-19 sve tri agencije za digle kreditni rejting za dva stupnja, uz pozitivne izglede.
Naučene lekcije i tri temeljna cilja u ovom desetljeću
Premijer Plenković je istaknuo da je Vlada u ovim vrlo kompliciranim globalnim okolnostima ostvarila ono što je planirala - ući u europodručje, Europski stabilizacijski mehanizam, Schengen, dobiti odlično izvješće ekonomskog pregleda OECD-a, čija bi članica trebali postati u ovo doba za dvije godine.
"To znači da smo uspjeli ono što smo planirali, a pritom smo očuvali političku, financijsku i socijalnu stabilnost zbog politike državnog intervencionizma", poručio je naglasivši da su itekako dobro iskorištene financijske poluge velikih europskih sredstava za koje se Vlada izborila.
Naveo je da je Hrvatska među najboljima u povlačenju sredstava kroz Mehanizam oporavka i otpornosti.
Ne samo da smo potrošili cijelu prvu financijsku perspektivu i osigurali produljenje roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, nego smo sada među onima koji najbrže troše sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dodao je.
Uz sve to, dodao je kao primjer, u Zagrebu i Banovini traje proces povijesne obnove, na koji je dosad potrošeno 2,3 milijarde eura za koje se netko morao izboriti.
Na kraju je kazao da je pred nama godina s nevjerojatnim demokratskim izazovima u svijetu - pola čovječanstva izlazi na izbore.
"To znači da sve ovo što radimo predstavljamo ljudima zbog kojih to radimo", rekao je premijer Plenković kazavši da je proces uvođenja eura bio jedan od temeljnih određujućih procesa za hrvatsko društvo i narod.
Na političkoj sceni, kazao je, biti će velikih rasprava s onima koji su euroskeptični i ne bi se bili snašli u svim ovim izazovima i krizama, niti bi osigurali ovoliko sredstava i učinkovito ih koristili za ekonomski razvoj Hrvatske.
"Hrvatska u ovom desetljeću mora osigurati tri temeljna cilja - mora biti politički stabilna, mora biti ekonomski snažna i mora biti društveno solidarna", poručio je na kraju premijer Plenković.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
Stranica
