Sukladno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama države članice EU obavezne su svakih 6 godina pripremiti opsežno izvješće o stanju očuvanosti prirode. U Hrvatskoj se u sklopu tog izvješća analizira stanje 600 vrsta i stanišnih tipova koji su od posebnog su interesa za očuvanje na razini Europske unije. Za tako opsežno izvješće potrebno je prikupljati i analizirati veliku količinu podataka na sustavan, koordiniran i standardiziran način kojeg definira Sustav praćenja stanja očuvanosti prirode. Okosnicu Sustava čine Programi praćenja stanja očuvanosti, baze podataka te stručnjaci koji provode praćenje stanja i analize.
Uspostava takvog Sustava u Hrvatskoj bio je cilj projekta „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“. Provedba projekta započela je u srpnju 2017. godine. Korisnik projekta bio je Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ukupna vrijednost projekta je 10.939.960 eura, a Europska unija sufinancira ga s 85 % sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.
Prilikom predstavljanja rezultata projekta, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić istaknuo je: „U okviru projekta izrađene su brojne studije u kojima su analizirani svi poznati podaci o 338 vrsta flore, faune i stanišnih tipova iz 18 skupina: lišaja, kopnene flore i stanišnih tipova, ptica, šišmiša, malih sisavaca, velikih zvijeri (vuka i risa), vidre, slatkovodnih riba, vodozemaca, gmazova, kornjaša, leptira, slatkovodnih rakova, pijavica, mekušaca, ravnokrilaca, vretenaca te morskih beskralješnjaka i morskih sisavaca čime je napravljen izniman korak naprijed u poznavanju prirode u Republici Hrvatskoj. Na temelju tih analiza izrađeni su i Programi praćenja stanja očuvanosti za 338 vrsta i stanišnih tipova. Na izradi Programa sudjelovalo je 20 stručnih i znanstvenih institucija i organizacija s više od 250 uključenih stručnjaka biologa, botaničara, zoologa, statističara, stručnjaka za modeliranje i analizu podataka i dr., a u okviru projekta održana je 131 edukativna radionica na kojima je više od 500 zaposlenika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže te članova nevladinih udruga koje djeluju u području zaštite prirode te lovačkih, ronilačkih i sportsko-ribolovnih udruga educirano o načinima uključivanja u praćenje stanja prirode.“
Završna konferencija održana 21. studenoga 2023. u Zagrebu okupila je više od 200 stručnjaka, znanstvenika te dionika i suradnika iz različitih sektora. Predstavljeni su rezultati i perspektive u razdoblju pred nama.
Stranica
