Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je
Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Izvješće je temeljeno na podacima iz prijava obveznika u Informacijski sustav gospodarenja otpadom i dodatnih procjena.
U 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 t komunalnog otpada što predstavlja najveće vrijednosti ukupno nastalih količina komunalnog od samog početka praćenja podataka o komunalnom otpadu (razdoblje od 1995. do 2022.). U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 %. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa značajnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa. Količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila je 181.642 t. Navedeno predstavlja najveću do sada izračunatu vrijednost.
Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku iznosila je 474 kg što je također najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. Navedeno se može pripisati korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine, koji je značajno niži od procjena stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, kao i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada.
Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 % odnosno odvojeno je sakupljeno 844.387 t. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 % čime se nastavlja trend daljnjeg porasta stope odvojenog sakupljanja. Ipak, u posljednje dvije godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija, kao posljedica nečistoća koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad. Ovisnost stope odvojenog sakupljanja i stope recikliranja prikazane su na slici 1.
Slika 1. Prikaz trenda odvojenog sakupljanja i stope recikliranja u razdoblju od 2017. do 2022. godine
U 2022. godini oporabljeno
[1] je 634.018 t komunalnog otpada pa je stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini iznosila 34 %. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku županiju (55 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 %) i Varaždinsku županiju (47 %), dok su županije sa najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko – senjska županija (22 %), Dubrovačko-neretvanska županija (24 %) i Splitsko-dalmatinska županija (25 %).
Količina recikliranog
[2] otpada iznosila je 630.882 t (uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju). Stopa recikliranja jednaka je stopi oporabe, odnosno iznosi 34 %, što je za 3 postotna boda više nego u 2021. godini. Usprkos kontinuiranom povećanju, još uvijek nije dostignut cilj koji sukladno članku 54. Zakona o gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 %.
Tijekom 2022. godine odložena količina komunalnog otpada iznosila je 1.024.808 t. Time je stopa odloženog komunalnog otpada u 2022. godini iznosila 56 %. Riječ je o smanjenju od 2 postotna boda u odnosu na 2021. godinu. Tijekom 2022. godine komunalni otpad odlagao se na 80 odlagališta otpada.
Pored 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od 1 % obrađen nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…), privremeno uskladišten ili pripada dijelu procijenjenih količina za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje.
Uz porast stope odvajanja komunalnog otpada zadovoljavajuće kvalitete odnosno čistoće, nužno je nastaviti ulaganja u dodatni razvoj sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada te poboljšanje postojeće i izgradnja dodatne infrastrukture za obradu sakupljenog otpada (postrojenja za sortiranje, postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada, postrojenja za obradu reciklabilnog otpada i dr.).
MINGOR kontinuirano provodi mjere unaprjeđivanja kvalitete podataka o otpadu, kroz provedbu projekata i redovnih aktivnosti na unapređenju Informacijskog sustava gospodarenja otpadom, koji čini temelj za praćenje stanja u području gospodarenja otpadom RH i kreiranje daljnje politike u ovome području.
Izvješće možete pročitati
OVDJE.
[1] Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u postrojenju ili u širem gospodarskom smislu.
[2] Recikliranje otpada čine pojedini postupci oporabe kojima se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Recikliranje obuhvaća preradu organskog materijala, ali ne uključuje energetsku oporabu i preradu u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za nasipavanje.
Stranica
