Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović sudjelovao je Ministarskoj konferenciji Vijeća OECD-a MCM 2023 koja je 7. i 8. lipnja održala u sjedištu OECD-a u Parizu. Dnevni red Ministarske konferencije bio je fokusiran na tri međupovezane teme, a to su ekonomska otpornost - politike za jači, uključiv rast i ekonomske vrijednosti, granice budućnosti- inovativna tehnologija za gospodarstva nulte neto vrijednosti te globalna partnerstva- dugoročna predanost Indo-pacifičkoj regiji.
Prilikom izlaganja na temu postizanja nulte neto vrijednosti emisija, ministar Filipović istaknuo je kako je nužno osigurati da sve zajednice, regije i zemlje mogu učinkovito sudjelovati u toj tranziciji i imati koristi od nje, bez obzira na njihovu razinu tehnološkog napretka ili pristup resursima. Zbog toga bi uključivost, pravednost, cjenovna pristupačnost i pristupačnost trebali biti ključni za naše oblikovanje i provedbu politika te zašto bi tehnologiju trebalo razvijati s uključivim dizajnom i pristupom usmjerenim na korisnika.
„Hrvatska, kao i mnoge zemlje, koristi tehnologiju za napredak prema gospodarstvu s nultom neto stopom emisija. Međutim, iako smo na pravom putu, još mnogo toga treba učiniti kako bi se osiguralo da tehnološki napredak koristi svima i da se ne pogoršaju postojeće nejednakosti. U tom pogledu moramo poticati inovacije i istraživačku suradnju kako bismo poduprli razvoj tehnologije s nultom neto stopom neto stope. To uključuje promicanje partnerstava između naše akademske zajednice, istraživačkih institucija i poduzeća radi poticanja inovacija, razvoja novih tehnologija i poboljšanja razmjene znanja“, kazao je ministar Filipović.
Ministar Filipović naglasio je kako je potrebno olakšati prijenos tehnologije, ojačati tehničke i institucionalne kapacitete ključne za premošćivanje tehnološkog jaza te mobilizirati financijska sredstva i osigurati ciljane mehanizme financiranja za potporu usvajanju tehnologije u slabije razvijenim regijama putem inovativnih modela financiranja, javno-privatnih partnerstava i poticanja ulaganja privatnog sektora.
„Hrvatska nastoji doprinijeti tim prioritetima bilateralnim i multilateralnim pristupima. U našoj Strategiji razvojne suradnje, u okviru odgovornog gospodarskog razvoja, predviđamo pružanje potpore zemljama u razvoju u ograničavanju ili smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi klimatskim promjenama. Sudjelujemo u raznim regionalnim i međunarodnim inicijativama, kao što su Team Europe i Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO). Zajedničkim rješavanjem ovih pitanja možemo pomoći u poticanju uključivog razvoja tehnologije za nultu neto tranziciju, osiguravajući da koristi od tehnološkog napretka budu dostupne svima i da nitko ne bude zapostavljen u potrazi za održivom i pravednom budućnošću“, istaknuo je ministar Filipović.
Na temu energetske budućnosti ministar Filipović istaknuo je da Hrvatska snažno podupire ambiciozan pristup EU-a, prilagođen našim okolnostima, resursima i političkim odlukama. Dokaz tome vidljiv je u strateškim dokumentima i aktivnoj uključenosti u dekarbonizaciju.
„U okviru Nacionalnog fonda za otpornost i oporavak objavili smo dokument o procjeni s preporukama za mjere politike usmjerene na uklanjanje prepreka i administrativnih postupaka koji ometaju donošenje obnovljive energije. Tim se mjerama potiče i vlastita potrošnja energije iz obnovljivih izvora i zajednica obnovljive energije. Izdvojili smo sredstva i tražimo dodatna za ubrzanje prijelaza na obnovljivu energiju, poboljšanje energetske učinkovitosti i razvoj čistih tehnologija, a sve u cilju klimatske neutralnosti i dekarbonizacije gospodarstva“, kazao je ministar Filipović.
Ministar Filipović istaknuo je kako je za postizanje jednake energetske sigurnosti potrebna snažna infrastruktura, prekogranična međusobna povezanost te razvoj učinkovitih koridora koji povezuju kontinentalne zemlje s glavnim lukama i energetskim čvorištima u obalnim zemljama može poslužiti kao stabilni logistički putovi.
„Hrvatska je primjer u tom pogledu, a plutajući LNG terminal na otoku Krku značajno povećava energetsku sigurnost. Odlučili smo proširiti kapacitet LNG terminala, zajedno s odgovarajućom infrastrukturom kopnenih cjevovoda, kako bismo olakšali prijevoz obnovljivih izvora energije poput vodika. Optimizacija korištenja resursa, poboljšanje međusobne povezanosti prometnih i energetskih sustava proširenjem kapaciteta i uspostavom novih koridora može značajno ublažiti cjenovne šokove i prijetnje“, kazao je ministar Filipović.
Ministar Filipović zaključno je naglasio kako moramo imati na umu da bi ciljevi zelene tranzicije trebali ostati temelj strategije energetske samodostatnosti te kako bi se dvostruka tranzicija trebala smatrati geopolitičkim izborom za održivi razvoj, otpornost i strateška dugoročna ulaganja, uz potporu odgovarajućih financijskih sredstava.
Stranica
