Na današnjem sastanku Vijeća za okoliš u Bruxellesu, Republiku Hrvatsku predstavljao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg. Na sastanku su se razmijenila mišljenja o prijedlogu Uredbe o obnovi prirode kojom se želi potaknuti oporavak europskih staništa, od kojih je 80% u lošem stanju. Uredbom će se utvrditi posebni pravno obvezujući ciljevi i obveze za obnovu prirode u svim ekosustavima: od šuma i poljoprivrednih zemljišta do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava. Predloženim bi mjerama do 2030. trebalo obuhvatiti barem 20% kopnenih i morskih područja Europske unije, a do 2050. sve ekosustave koje je potrebno obnoviti.
Države članice morale bi uvesti učinkovite mjere za obnovu usmjerene na pojedina područja kako bi ostvarile ciljeve povezane s ekosustavima i planirale daljnje korake razvojem nacionalnih planova za obnovu prirode, u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću. Prijedlogom će se ujedno definirati pokazatelji bioraznolikosti kako bi se mogao mjeriti napredak.
„Republika Hrvatska bogata je neizmjernom biološkom raznolikošću s gotovo 38% kopna i s oko 12% mora koji su pod zaštitom. No s druge strane, štete nastale zbog klimatskih promjena sve su učestalije i razornije. Zbog toga trebamo zdrave ekosustave kako bismo se nosili s krizom bioraznolikosti i klimatskim izazovima. Pristup Republike Hrvatske je davanje prioriteta rješenjima temeljenim na prirodi kao glavnom alatu za ublažavanje klimatskih promjena i njihovoj prilagodbi“, izjavio je državni tajnik Šiljeg.
Pod točkom „razno“, češko predsjedništvo izvijestilo je o trenutnom stanju u vezi s prijedlozima o fluoriranim plinovima, tvarima koje oštećuju ozonski sloj, industrijskim emisijama i pošiljkama otpada.
Komisija je predstavila svoje nedavne prijedloge u okviru paketa mjera za nultu stopu onečišćenja, među ostalim o kvaliteti zraka, prioritetnim tvarima u površinskim i podzemnim vodama, te pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Predstavljen je i paket za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedlog za reviziju zakonodavstva o ambalaži i ambalažnom otpadu te prijedlog o certificiranju uklanjanja ugljika. Ujedno je predstavljen i okvir politike za biološku i biorazgradivu plastiku te plastiku koja se može kompostirati.
Osim navedenog, Komisija je podnijela izvješće o provedbi strategije za bioraznolikost, a predsjedništvo je informiralo o radionici o onečišćenju svjetlom.
„Svjetlosno onečišćenje globalno je važno pitanje. Hrvatska snažno podržava Apel iz Brna i nada se da će on doprinijeti što skorijoj uspostavi europskog zakonodavnog okvira za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja. Izražavamo spremnost podijeliti svoje znanje, iskustvo i izazove s kojima smo se susretali u razvoju i provedbi nacionalnog zakonodavnog okvira o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja“, istaknuo je državni tajnik Šiljeg.
Na kraju sastanka, Kraljevina Švedska je predstavila program rada svojeg predstojećeg predsjedanja.
Stranica
