U sklopu 15. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koji se održao u Montrealu u Kanadi, 15. prosinca započeo je trodnevni segment na visokoj razini kojem je cilj postići konsenzus oko najvažnijih pitanja. Hrvatsku delegaciju u međunarodnim pregovorima predvodio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.
Pregovori su se vodili o zaštiti kopnenih i morskih područja do 2030., njihovoj obnovi, uklanjanju pritisaka na bioraznolikost te izvorima i načinima financiranja. Nerazvijene zemlje zalagale su se za novi fond za bioraznolikost, dok razvijene zemlje, među njima i Republika Hrvatska, žele ambiciozne i mjerljive ciljeve do 2030., imajući u vidu i postizanje „života u harmoniji s prirodom“ najkasnije do 2050. godine. Procjene pokazuju da je za ispravno očuvanje prirode potrebno 700 milijardi dolara godišnje.
„Uspješan završetak pregovora oko sporazuma za Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, čiji je cilj zaustavljanje uništavanja globalnih ekosustava i divljih vrsta, zahtijeva kompromis razvijenih zemalja svijeta i zemalja u razvoju. Priroda nam je saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i opstanku ljudske vrste na planeti. Zbog sve više rastućih pritisaka na prirodu potrebna je integracija bioraznolikosti u sve relevantne sektorske politike, pri čemu u ostvarivanju globalnih ciljeva ne smijemo zaboraviti značajnu ulogu poslovnog sektora“, izjavio je državni tajnik Bujanović. U svojoj izjavi na plenarnoj sjednici istaknuo je kako naš planet zaslužuje ambiciozan sporazum koji vodi prema transformativnim promjenama društva.
Kompromisni prijedlog, nakon dugotrajnih pregovora, donesen je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 19. prosinca. Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala tako konačno sadrži ključne ciljeve kojim obvezuje stranke Konvencije na zaštitu 30% svjetskog kopna i mora, restauraciju 30% degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, pokretanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanjenje rizika od zagađenja iz svih izvora, značajno smanjenje rizika od pesticida i štetnih kemikalija, te osiguravanje održivog upravljanja površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom uz primjenu praksi bliskih prirodi.
„Uz povećanje izdvajanja za zaštitu i obnovu prirode, ključno je da se sve zemlje, na svim razinama vlasti, uključe maksimalno u djelovanje i to odmah. 30% zaštite svjetskog kopna i mora do 2030. godine uz značajno smanjenje trenutnog ekološkog otiska je minimum koji možemo napraviti za opstanak čovjeka na Zemlji“, izjavio je član hrvatske delegacije, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer.
Značajno postignuće je i to što je ostvaren dogovor o uspostavi multilateralnog mehanizma za podjelu dobiti od korištenja informacija digitalnih slijedova (Digital Sequence Information, DSI).
Pored navedenog, s obzirom na to da ambiciozni ciljevi zahtijevaju i odgovarajuća financijska sredstva za provedbu, Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala sadrži i cilj koji definira potrebna sredstva za provedbu i sredstva pomoći nerazvijenim zemljama. Tako će se do 2030., iz svih izvora financiranja, trebati osigurati čak 200 milijardi USD godišnje.