Danas je u Nacionalnom parku Brijuni započeo 9. sastanak stranaka Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). Na početku sastanka prisutnima se, kao predstavnik domaćina sastanka obratio Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Tijekom sljedeća četiri dana prisutni delegati i promatrači iz više od 30 država raspravljat će i usvojiti niz rezolucija među kojima treba istaknuti Rezoluciju o vjetroelektranama i šišmišima, Rezoluciju o prioritetnim vrstama šišmiša za autoekološka istraživanja, Rezoluciju o podršci nadležnim tijelima vezano uz izvještaje o procjenama utjecajima planova i projekata na šišmiše, Rezoluciju o komunikaciji, očuvanju šišmiša i javnom zdravlju te Rezoluciju o provedbi akcijskog plana očuvanja i upravljanja populacijama šišmiša za razdoblje 2023. - 2026.
Sporazum o zaštiti šišmiša ima cilj zaštititi 51 europsku vrstu šišmiša kroz zakonodavstvo, obrazovanje, mjere očuvanja i međunarodnu suradnju država stranaka Sporazuma. Sporazum pruža okvir suradnje za očuvanje šišmiša diljem Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Trenutno je Sporazumu pristupilo 38 država (stranke Sporazuma) od ukupno 63 države u kojima su rasprostranjeni šišmiši na koje se Sporazum odnosi.
Republika Hrvatska postala je stranka Sporazuma EUROBATS 2000. godine.
U Republici Hrvatskoj su do sada zabilježene 33 vrste šišmiša, od kojih 18 vrsta žive i na Brijunima, a njihova zaštita regulirana je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama.
Bioindikatori (pokazatelji) su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
U Europi se populacije šišmiša smanjuju pa im u nekim zemljama prijeti izumiranje. Najčešći razlozi su uništavanje staništa u kojem love i skloništa u kojima obitavaju. Većina vrsta šišmiša ima samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50 posto pa se populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju. Ugroženi su zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja uništava insekte – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima, smrtnosti na cestama i sličnog.
Stranica
