U povodu Svjetskog dana zaštite mora i oceana na splitskim je Prokurativama održano prvo veliko događanje u sklopu nacionalne kampanje „Poslušaj glas prirode“ čiji je cilj potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva u cilju zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti.
Kampanja „Poslušaj glas prirode“ jedan je od ključnih komunikacijskih elemenata projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj. Vrijednost ovog projekta iznosi 186.497.150 kuna, a Europska unija ga sufinancira s 85 % sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Kampanja s ciljem zaštite prirode i bioraznolikosti poziva na aktivno uključivanje stanovništva kroz promjenu životnih navika i volontiranje za prirodu te dodatno informiranje o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i slično.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, devet javnih ustanova koje upravljaju ekološkom mrežom Natura 2000 s područja Dalmacije, Istre, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije te nevladina udruga Sunce iz Splita predstavili su posjetiteljima događanja svoje aktivnosti i akcije koje provode u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti te ukazali na međusobnu povezanost divljih vrsta i ljudi.
Sudjelovanjem u prigodnim nagradnim kvizovima, posjetitelji su mogli provjeriti svoje znanje o bogatoj bioraznolikosti Hrvatske, a u sklopu događanja predstavila se i mobilna izložba Infocentra Diverterra koja korištenjem multimedijalnih sadržaja u proširenoj stvarnosti promiče teme zaštite okoliša i prirode, klimatskih promjena i bioraznolikosti.
Za najmlađe je bio organiziran i dječji kutak u kojem su imali priliku upoznati se s ugroženim životinjama, naučiti više o povezanosti različitih organizama i njihovoj ulozi u ekosustavu, a najvještiji su se mogli okušati i u izradi hranilica za ptice.
S obzirom na povod, naglasak događanja stavljen je i na Jadransko more i njegovu zaštitu. U usporedbi sa Sredozemljem, Jadransko se more može smatrati malenim ekosustavom, ali je po svojoj bioraznolikosti jedan od najbogatijih ekosustava Hrvatske u kojem živi ili se razmnožava desetak tisuća morskih vrsta i podvrsta. Jadransko more karakterizira i velika raznolikost obalnih i morskih staništa, od kojih su neka karakteristična samo za Hrvatsku.
Posljednjih dvadesetak godina povećavaju se negativni utjecaji na morski ekosustav koji se očituju kroz pretjerani izlov, ubrzano starenje i degradaciju obalnih i morskih staništa, klimatske promjene, iznimne količine otpada u moru (posebice plastike) te sve učestaliju prisutnost stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.
Navedene promjene sve više pogađaju i sektor morskog ribarstva koji izravno ovisi o očuvanju prirodnih resursa. Uloga zaštićenih područja na moru nadilazi samo očuvanje prirode jer ona donose i gospodarsku korist društvu te su temelj plavog gospodarstva.
Stranica
