Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je u dvodnevnom službenom posjetu Ukrajini u pratnji ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, te ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Posjet je započeo u Kijevu sastankom s predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom, a potom i s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim s kojim se razgovaralo o sigurnosnoj situaciji u Ukrajini i regiji te prijenosu hrvatskih iskustava iz mirne reintegracije okupiranih područja.
U izjavi za medije, nakon sastanka sa Zelenskim, predsjednik Vlade Plenković zahvalio je na gostoprimstvu predsjedniku Ukrajine Vladimiru Zelenskom i predsjedniku Vlade Ukrajine Denisu Šmihalu, istaknuvši da susreti zrcale prijateljske i bliske odnose između dva naroda i dvije zemlje. Izdvojio je da je prije 30 godina Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala Republiku Hrvatsku, koja je tada tek stjecala međunarodni subjektivitet i izlazila na međunarodnu pozornicu.
Premijer Plenković podsjetio je da je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja bez ratnih operacija, bez ijednog ispaljenog metka i bez iijedne žrtve označilo model kako se mirnim putem može reintegrirati privremeno okupirani teritorij.
Važnom dimenzijom posjeta Ukrajini premijer Plenković ocijenio je gospodarsku suradnju. Za vrijeme posjeta održan je i sastanak Hrvatsko-ukrajinske gospodarske komisije, kojom je supredsjedao ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
“Danas smo održali sastanak Mješovitog povjerenstva za gospodarsku suradnju između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ukrajine. Razmijenili smo informacije o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i Ukrajini te razgovarali o bilateralnoj suradnji i njenom daljnjem razvoju. Kako bismo postigli oporavak nakon krize uzrokovane pandemijom COVID-19, moramo stimulirati gospodarske aktivnosti i trgovinu. Razgovarali smo o unaprjeđenju bilateralne suradnje u različitim područjima industrije, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, inovacija i modernih tehnologija, digitalizacije, energetike, zdravstva, prometa i infrastrukture, poljoprivrede i turizma. Ukrajina je veliko tržište te su hrvatske tvrtke zainteresirane za širenje i razvoj poslovanja u Ukrajini, dok istodobno, Hrvatska nudi brojne mogućnosti za ukrajinske investitore”, rekao je ministar Ćorić.
„Svi su relevantni resori izmijenili iskustva i donijeli zaključke o unaprjeđenju suradnje između naše dvije države“, zaključio je premijer Plenković.
ODRŽAN UKRAJINSKO - HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM
Za vrijeme službenog posjeta Predsjednika Vlade i ministara Ukrajini, u kijevskom međunarodnom kongresnom centru Parkovy održan je Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Ukrajine. Na Forumu je sudjelovalo šezdesetak hrvatskih i oko 150 ukrajinskih tvrtki iz različitih sektora: farmaceutskog, IT-a, brodogradnje, elektrotehnike, građevinskog sektora, energetike, ekologije, prehrambene industrije i trgovine, metalurške i drvne industrije, turizma, tekstilne industrije te avioprijevoznici.
Predsjednik Vlade Plenković u uvodnom obraćanju poručio je da je Hrvatska otvorena za strane ulagače istaknuvši da su do sredine 2021. ostvarena izravna strana ulaganja u Hrvatskoj vrijedna gotovo 37 milijardi eura, robna razmjena Hrvatske i Ukrajine porasla je za čak 25 posto u 2020., a nastavak pozitivnih trendova zabilježen je i u prvih sedam mjeseci 2021., uz rast od 5,2 posto. Tako snažan uzlet, unatoč pandemiji, jasno pokazuje koliko je velik potencijal gospodarske suradnje između dvije zemlje.
Što se velikih investicija tiče, najkonkretnije zanimanje za ulaganje u Hrvatsku pokazuje korporacija System Capital Management (SCM), u vlasništvu jednog od najbogatijih ukrajinskih poduzetnika, Rinata Ahmetova. Konkretno, spominje se investicija SCM-a u farmu peradi na Banovini koja bi zapošljavala između dvije i tri tisuće ljudi, a ista kompanija zainteresirana je i za investicije u našu poljoprivredu, energetiku i luke.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović rekao je da trenutno 30 posto hrvatskog izvoza u Ukrajinu otpada na farmaceutske tvrtke, a propulzivni sektori su IT, turizam te poljoprivredno-prehrambena, kemijska i metalna industrija. Istaknuo je da za daljnji razvoj odnosa, hrvatske tvrtke moraju u što većoj mjeri iskoristiti Dubinski i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Ukrajine, kojim se otvaraju tržišta roba i usluga uz velike carinske olakšice.
Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Ukrajine Genadij Čižikov poručio je kako se, zahvaljujući strateškoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, poduzetnicima iz obje države otvaraju nove mogućnosti suradnje. „Ovo okupljanje danas daje nadu da će naša trgovina rasti, posebno u poljoprivredi, turizmu i industriji. Energetika i digitalizacija još su dvije nama važne teme, za koje znamo da Hrvatska ima veliko iskustvo te ćemo nastaviti raditi na razmjeni znanja u tim područjima“, izjavio je Čižikov.
Stranica
