Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman sudjelovala je na sastanku Vijeća za konkurentnost koji se je 25. studenog održao u Briselu. Na dnevnom redu Vijeća usvojeni su opći pristupi za Prijedlog uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i Prijedlog uredbe o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima). Nakon usvojenih općih pristupa za prijedloge uredbi uslijedit će pregovori s Europskim parlamentom.
Aktom o digitalnim uslugama želi se uspostaviti suvremeni pravni okvir za digitalne usluge, jačajući jedinstveno digitalno tržište i osiguravajući da pružatelji digitalnih usluga u Europskoj uniji djeluju odgovorno kako bi ublažili rizike koji proizlaze iz korištenja njihovih usluga, poštujući prava i vrijednosti EU-a i štiteći temeljna prava. Drugim dokumentom, Aktom o digitalnim tržištima želi se osigurati pravedni digitalni sektor općenito, a posebice osnovne usluge platforme, s ciljem promicanja inovacija, visoke kvalitete digitalnih proizvoda i usluga, poštenih i konkurentnih cijena, kao i visoke kvalitete i izbora za poslovne i krajnje korisnike u digitalnom sektoru.
Državna tajnica Mikuš Žigman rekla je kako Republika Hrvatska podržava opći pristup za Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalnim uslugama s obzirom na njihovu ključnu ulogu u postizanju digitalne budućnosti Europske unije. “Danas usvajamo važan zakonodavni okvir za jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta stvaranjem sigurnog internetskog prostora, osiguravanjem zaštite temeljnih prava, izgradnjom povjerenja potrošača i poticanjem tržišnog natjecanja”, istaknula je Mikuš Žigman.
Na sastanku Vijeća za konkurentnost također se raspravljalo o provedbi Plana oporavka za Europu. Instrument za oporavak i otpornost stavlja na raspolaganje 723,8 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama i ulaganjima koje poduzimaju države članice te kako je Vijeće od srpnja ove godine odobrilo financiranje 22 plana oporavka u ukupnom iznosu od oko 446 milijardi eura ulaganja do 2026. godine.
“U hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti najveći dio mjera – 40 posto, povezan je s ispunjavanjem zelenih ciljeva. Smatramo da će to doprinijeti prilagodbi industrijskih ekosustava te dostizanju zadanih ciljeva za 2030. i 2050. godinu”, rekla je u raspravi državna tajnica Mikuš Žigman.
Također, Hrvatska je istaknula kao je potrebno fondove EU koristiti na način da se kompenzira smanjenje konkurentnosti gospodarstva Europske unije koje je nastalo zbog većih troškova proizvodnje te povećane cijene energenata i sirovina.
Stranica
