U organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske gospodarske komore i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije danas je održana konferencija "Kružno gospodarstvo – novi izazovi za plastiku".
Konferenciji je prisustvovalo 90-tak predstavnika malih i srednjih poduzeća, gospodarstvenika, predstavnika industrije, znanstvene zajednice, kao i nositelja nacionalnih politika. Cilj konferencije bio je upoznati male i srednje poduzetnike s promjenama u zakonodavstvu u kružnom gospodarstvu, točnije u segmentu plastike, te dobrom praksom pokazati kako i na koji način se ta promjena može realizirati u poslovnom svijetu.
Ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Marko Markić kazao je kako Ministarstvo prati europsko zakonodavstvo, ali i trendove u nastojanju da osigura održivi rast i razvoj temeljen na učinkovitom korištenju resursa, kružnom gospodarstvu te na čistim industrijama i novim tehnologijama. Ministarstvo je započelo izradu Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva, koji će se temeljiti na Hrvatskoj razvojnoj strategiji 2030. i strateškom cilju „Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ odnosno razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije.
Istaknuo je i kako je kroz Operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014.-2020. Ministarstvo objavilo ukupno 35 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednosti 9,4 milijardi kuna.
„U sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027., u okviru cilja Pametna Hrvatska, nastavit će se s već poznatim mjerama poticanja aktivnosti istraživanja, inovacija i razvoja koje su do sada dale izvrsne rezultate. Također, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.– 2026. je za investicije u jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju gospodarstva osigurano 1,9 milijardi kuna. Sredstva su namijenjena malim i srednjim, ali i srednje kapitaliziranim poduzećima, za ulaganja usmjerena u zelene tehnologije koje doprinose energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu“, poručio je Markić.
Mr. sc. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, naglasila je kako kružno gospodarstvo predstavlja veliki izazov za gospodarstvo i društvo u cjelini.
„Promjena navika ne smije biti obveza samo industrije. Danas na našim odlagalištima leži otpad koji se može reciklirati i za kojim postoji potražnja na tržištu. To je problem i onih koji otpad stvaraju, onih koji ga mogu ponovno iskoristiti, kao i onih koji su dužni osigurati preduvjete da se to dogodi. Stoga se Hrvatska gospodarska komora zalaže za povezivanje svih u lancu vrijednosti kako bismo zatvorili krug. Pri tome treba voditi računa da ćemo strategiju morati prilagoditi pojedinim proizvodima jer ne postoji jedinstveno rješenje za sve“, kazala je Šćulac Domac.
Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako gospodarski koncepti kao što su industrija 4.0 i zelene tehnologije donose nove prednosti i mogućnosti postizanja održivosti.
“Njihovom integracijom s kružnim gospodarstvom moguće je postići učinkovitije korištenje resursa i napredak u gospodarenju otpadom. U složenim međusobnim odnosima kreatora politika, stvaratelja BDP-a i kreatora intelektualnog vlasništva ključno je identificirati pokazatelje održivosti koji su povezani s ekonomskom i društvenom realnošću. Time se omogućuje kvalitetna procjena okvira i oblikovanje budućih politika, uključujući strategije razvoja industrijske proizvodnje.“, rekao je Bolanča.
Dodao je kako se potrebno prvenstveno fokusirati na nove modele poslovanja, zelenu i automatiziranu industriju te pametne gradove. Resursi koji su u centu pažnje, ali zaslužuju još veću pozornost su voda i energija.
Konferencija je financirana iz projekta INTERREG Dunav kojim se financiraju aktivnosti Europske strategije za dunavsku regiju.
Stranica
