Ozonski sloj štiti život na zemlji od štetnog UV zračenja sunca, a ove se godine obilježava 34. godišnjica početka njegove zaštite.
Međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, 1987. godine u Montrealu, usvojen je Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a do danas predstavlja najuspješniji međunarodni sporazum u zaštiti okoliša i broji 197 zemalja članica.
To je priča o vladama, znanstvenicima, privatnom sektoru i pojedincima koji zajednički rade na zaštiti života na Zemlji od štetnih sunčevih ultraljubičastih zraka. Montrealski protokol je najuspješniji međunarodni sporazum kojim je omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja te je prekretnica u globalnoj suradnji. Primjer je učinkovitog međunarodnog partnerstva razvijenih država i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva, te primjer kako sve države svijeta zajedničkim naporima mogu za okoliš i ljude napraviti velike stvari.
Ovogodišnja tema „Montrealski protokol – držimo nas, našu hranu i cjepivo na hladnom“ govori kako se i dalje moramo hladiti odnosno koristiti rashladne i klimatizacijske uređaje, ali i zaštititi od štetnog UV zračenja. Posljednja godina, koja nam je donijela socijalne i ekonomske poteškoće, posebno je fokusirana na pitanje zaštite zdravlja, a s tim u vezi i ozonskog sloja, te osiguranja adekvatnih uvjeta za čuvanje cjepiva neophodnog za borbu protiv bolesti COVID-19.
Prema procjenama UN-a, u 34 godine provođenja Protokola smanjena je potrošnja 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Provedba mjera Montrealskog protokola spriječila je milijune slučajeva raka kože i desetke milijuna slučajeva očne mrene. Bez provedbe Montrealskog protokola, oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego što je danas, a to bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš. Njegovom provedbom je ujedno postignuto smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime.
U Kigaliju, u Ruandi, 15. listopada 2016. je više od 150 država postiglo globalni sporazum o smanjenju upotrebe stakleničkih plinova HFC-a koji se upotrebljavaju u hladnjacima i klima uređajima, što je velika prekretnica u borbi protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.
Usvajanjem Kigalijske izmjene Montrealskog protokola, HFC-i su stavljeni pod nadzor, a ovu izmjenu usvojio je i Hrvatski sabor, čime se Republika Hrvatska pridružila ostalim državama članicama Montrealskog protokola.
Republika Hrvatska, zajedno s ostalim članicama Montrealskog protokola, aktivno sudjeluje u osvješćivanju javnosti o značaju ozonskog sloja za život na zemlji i važnosti ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj.
Na temelju Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, provedeni su brojni projekti financirani sredstvima Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je neke od njih pa su tako zamijenjeni rashladni uređaji, koji su koristili tvari koje oštećuju ozonski sloj, u mnogim ustanovama i institucijama (muzejima, kazalištima, bolnicama).
Stranica
