Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvija Nataša Mikuš Žigman sudjelovala je na 8. Konferenciji o izvozu pod nazivom „Pametni znaju čemu služi izvoz“ koja se u organizaciji Lidera održala u petak, 9. srpnja u Zagrebu.
Državna tajnica Mikuš Žigman istaknula je tijekom izlaganja važnost izvoznika za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske, odnosno njegov rast i oporavak, posebno istaknuvši mogućnosti koje poduzetnicima pruža Nacionalni plan za oporavak i otpornost 2021.-2026. te mjere, reforme i aktivnosti koje provodi Vlada RH s ciljem stvaranja još konkurentnijeg poslovnog okruženja.
„Robni izvoz već niz godina bilježi kontinuirani rast i predstavlja jedan od najznačajnijih faktora nacionalnog gospodarstva. U posljednjih deset godina udio robnog izvoza u nacionalnom BDP-u je udvostručen, dok je primjerice od 2015. vrijednost izvoza narasla za gotovo 30 posto. Svoju snagu i otpornost izvoz roba dokazao je i u kriznim vremenima te je nakon prošlogodišnjeg blagog pada od 0,7 posto, ove godine zabilježio dvoznamenkasti postotni rast i apsolutne iznose iznad rezultata rekordne 2019.“, izjavila je Mikuš Žigman te iskoristila priliku da zahvali svim poduzetnicima izvoznicima na doprinosu i svakodnevnom neumornom radu bez kojega ovakvi pokazatelji ne bi bili ostvareni.
Prema podacima Financijske agencije za 2019. izvozom se u Hrvatskoj bavi tek 15 posto svih aktivnih kompanija, odnosno 20,5 tisuća, ali te kompanije generiraju čak 51 posto zaposlenih, 64 posto prihoda i 58 posto dobiti svih aktivnih tvrtki koje posluju u našoj zemlji.
Govoreći o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO) kojega je pozitivnim ocijenila i pohvalila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na 67. sjednici Vlade održanoj 8. srpnja u Zagrebu, Mikuš Žigman je istaknula kako je poticanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva pokriveno kroz razne mjere unutar tog strateškog dokumenta.
„Od ukupno 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava, više od polovice iznosa namijenjeno je za gospodarstvo, od čega se gotovo 2 milijarde odnose na bespovratne potpore za provodna ulaganja, 2,3 milijardi kuna odnose na financijske instrumente u vidu izravnih kredita, subvencija kamata, jamstvenog fonda, kao i fonda rizičnog kapitala, a milijardu kuna namijenili smo za digitalizaciju i inovacije. Otvaranje prvih programa očekuje se tijekom 1. kvartala 2022., a posebno veseli što programi pokrivaju ne samo MSPove, već i srednje kapitalizirana te velika poduzeća“, rekla je Mikuš Žigman.
Istaknula je kako bi, prema sadašnjim prognozama, učinci provedbe programa trebali donijeti dodatni rast BDP-a Hrvatske od 1,4 posto tijekom 2022. i 2023. godine. Također, prema predviđanjima agencije S&P, Hrvatska bi do 2026. godine zbog učinaka ovih mjera trebala biti u skupini EU zemalja s najvećim stopama rasta.
Državna tajnica je podsjetila prisutne na reforme i aktivnosti koje provodi Vlada RH s ciljem administrativnog rasterećenja gospodarstva. Do sada je provedeno 5 krugova porezne reforme čime su poduzetnici i građani rasterećeni za oko 11 milijardi kuna, a od 2017. provode se i Akcijski planove za administrativno rasterećenje sa učinkom ostvarenog rasterećenja od 2,3 milijardi kuna. Također, u svibnju 2020. usvojen je prvi Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, a dodatno neporezno i administrativno rasterećenje u iznosu od 3 milijarde kuna predviđeno je i kroz NPOO.
Stranica
